Znamo da je grozna za mirovine, ali kako inflacija djeluje na mirovinski sustav?
Bitka s inflacijom za većinu umirovljenika svodi se na bitku s vremenom. Krajem mjeseca mirovina se istopi i pažljivo se važe svaka kuna prije nego što na račun sjedne nova uplata. S te strane svima je poznato kako inflacija i rastuće cijene utječu na mirovine i živote hrvatskih umirovljenika, ali ako ovo potraje, mogla bi ozbiljno poljuljati mirovinski sustav u cjelini.
Foto: Unsplash
Umirovljenici su s poskupljenjima već dobro upoznati, no malo tko postavlja pitanje može li inflacija ostaviti trajne posljedice na gospodarstvo i na mirovinski sustav. Kako sada stvari stoje, teško da ćemo u skorijoj budućnosti gledati “niske” cijene od prije nekoliko godina, a u najboljem slučaju cilj bi trebao biti spriječiti njihov daljnji rast.
U Hrvatskoj “zaštitu” od inflacije za mirovine pruža mehanizam usklađivanja mirovina koji bi u drugom dijelu godine trebao osigurati rekordno usklađivanje od gotovo 6 posto. Kako sada stvari stoje, mirovine bi samo u ovoj godini trebale biti usklađene za oko 8 posto. No, to će doći sa zakašnjenjem i kupovna moć bilo koje mirovine bit će jednaka ili manja unatoč većem iznosu. Zapravo, jedina svrha usklađivanja jest borba protiv inflacije.
U posljednje vrijeme na tapeti umirovljeničkih udruga i SDP-a nalazi se zahtjev za promjenom formule koja se koristi za usklađivanje mirovine. Trenutačno je u uporabi formula 70:30, što znači da se zbraja 70 posto rasta potrošačkih cijena (ako je inflacija veća od rasta plaća, kao što je sada slučaj) i 30 posto rasta plaća svih zaposlenih u RH. Kad bi formula bila 100:0, mirovine bi se jednostavno uskladile za točno onoliko koliko iznosi inflacija ili koliko su rasle plaće (ako je rast plaća veća od inflacije).
Hrvatska ne bi dugo izdržala s takvom formulom
Za mišljenje smo pitali doktora ekonomije Danijela Nestića, koji se na Ekonomskom institutu u Zagrebu profesionalno bavi analizom mirovinskih sustava. Nestić je nedavno na 100. rođendanu prvog stupa u Hrvatskoj kratko prokomentirao mogućnost uvođenja formule 100:0, ali tada je napomenuo da bi to moglo biti samo na nekoliko godina. Država bi to mogla isfinancirati, ali ne predugo.
“Promjena formule usklađivanja na 100 posto uz rast plaća stvorila bi visok rast proračunskih rashoda u dužem vremenskom roku i moglo bi se reći da bi ona narušila fiskalnu održivost mirovinskog sustava. Preciznije dugoročne projekcije rashoda zahtjevaju detaljne izračune koje još nismo radili, a nadam se da oni postoje u resornom ministarstvu. Jedna moja gruba procjena govori da bi zbog prelaska na ovakvo usklađivanje rashodi za mirovine nakon 30 godina mogli biti za oko 30% veći nego u slučaju da ostanemo na sadašnjem sustavu, a nakon 50 godina moguće i 50% veći”, započinje Nestić.
Kada bismo ovu formulu ubacilu u koktel našeg mirovisnkog sustava, kojeg također ozbiljno ugrožavaju demografska kretanja, Nestić kaže da bi mirovinski sustav bio gurnut u deficit. U budućnosti očekuje manji broj zaposlenih (ali i rast prosječne plaće) kao i ponešto veći broj korisnika mirovine.
Kada na to dodamo i najavljena veća prava unutar mirovinskog sustava (novi model obiteljske mirovine, rast najniže mirovine…) Nestić kaže da bi s predloženom formulom direktno pristajali na dugoročni rizik za fiskalnu stabilnost sustava.
Foto: Danijel Nestić | Mirovina.hr
Može li inflacija trajno ugroziti mirovinski sustav?
Nestića smo pitali i može li inflacija kakvu danas imamo ostaviti trajne posljedice na mirovinski sustav. Naposlijetku, nitko u silnim analizama i projekcijama ne računa na neočekivani skok inflacije. Međutim, da bi došlo do štete, ovakvo stanje bi moralo potrajati nešto dulje, pojašnjava Nestić i dodaje da vezivanje usklađivanja s inflacijom nije standardna stvar u mirovinskim sustavima.
“Zato je posljednje usklađivanje mirovina bilo veće od rasta prosječnih plaća. I sljedeće će biti vrlo vjerojatno. To znači da će udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći porasti. Time će i ukupni izdaci za mirovine osjetno porasti.
To neće izazivati veće potrese sve dok raste zaposlenost, odnosno dok raste BDP. Ali ako gospodarstvo krene u smjeru recesije, to bi već moglo predstavljati ozbiljan izazov za državni proračun jer će se udio izdataka za mirovine u BDP-u u tom slučaju povećavati. I onda će trebati razmisliti je li ovakvo snažno vezivanje rasta mirovine uz rast inflacije opravdano u turbulentnim vremenima”, zaključuje Nestić.
