Znamo da je grozna za mirovine, ali kako inflacija djeluje na mirovinski sustav?

Josip Mihaljević
26. svibnja 2022.
Novosti
A- A+

Bitka s inflacijom za većinu umirovljenika svodi se na bitku s vremenom. Krajem mjeseca mirovina se istopi i pažljivo se važe svaka kuna prije nego što na račun sjedne nova uplata. S te strane svima je poznato kako inflacija i rastuće cijene utječu na mirovine i živote hrvatskih umirovljenika, ali ako ovo potraje, mogla bi ozbiljno poljuljati mirovinski sustav u cjelini.

umirovljenik

Foto: Unsplash

Umirovljenici su s poskupljenjima već dobro upoznati, no malo tko postavlja pitanje može li inflacija ostaviti trajne posljedice na gospodarstvo i na mirovinski sustav. Kako sada stvari stoje, teško da ćemo u skorijoj budućnosti gledati “niske” cijene od prije nekoliko godina, a u najboljem slučaju cilj bi trebao biti spriječiti njihov daljnji rast.

U Hrvatskoj “zaštitu” od inflacije za mirovine pruža mehanizam usklađivanja mirovina koji bi u drugom dijelu godine trebao osigurati rekordno usklađivanje od gotovo 6 posto. Kako sada stvari stoje, mirovine bi samo u ovoj godini trebale biti usklađene za oko 8 posto. No, to će doći sa zakašnjenjem i kupovna moć bilo koje mirovine bit će jednaka ili manja unatoč većem iznosu. Zapravo, jedina svrha usklađivanja jest borba protiv inflacije.

U posljednje vrijeme na tapeti umirovljeničkih udruga i SDP-a nalazi se zahtjev za promjenom formule koja se koristi za usklađivanje mirovine. Trenutačno je u uporabi formula 70:30, što znači da se zbraja 70 posto rasta potrošačkih cijena (ako je inflacija veća od rasta plaća, kao što je sada slučaj) i 30 posto rasta plaća svih zaposlenih u RH. Kad bi formula bila 100:0, mirovine bi se jednostavno uskladile za točno onoliko koliko iznosi inflacija ili koliko su rasle plaće (ako je rast plaća veća od inflacije).

Hrvatska ne bi dugo izdržala s takvom formulom

Za mišljenje smo pitali doktora ekonomije Danijela Nestića, koji se na Ekonomskom institutu u Zagrebu profesionalno bavi analizom mirovinskih sustava. Nestić je nedavno na 100. rođendanu prvog stupa u Hrvatskoj kratko prokomentirao mogućnost uvođenja formule 100:0, ali tada je napomenuo da bi to moglo biti samo na nekoliko godina. Država bi to mogla isfinancirati, ali ne predugo.

grbin
Duboko u saborskoj proceduri: Evo što prijedlozi SDP-a donose umirovljenicima

“Promjena formule usklađivanja na 100 posto uz rast plaća stvorila bi visok rast proračunskih rashoda u dužem vremenskom roku i moglo bi se reći da bi ona narušila fiskalnu održivost mirovinskog sustava. Preciznije dugoročne projekcije rashoda zahtjevaju detaljne izračune koje još nismo radili, a nadam se da oni postoje u resornom ministarstvu. Jedna moja gruba procjena govori da bi zbog prelaska na ovakvo usklađivanje rashodi za mirovine nakon 30 godina mogli biti za oko 30% veći nego u slučaju da ostanemo na sadašnjem sustavu, a nakon 50 godina moguće i 50% veći”, započinje Nestić.

Kada bismo ovu formulu ubacilu u koktel našeg mirovisnkog sustava, kojeg također ozbiljno ugrožavaju demografska kretanja, Nestić kaže da bi mirovinski sustav bio gurnut u deficit. U budućnosti očekuje manji broj zaposlenih (ali i rast prosječne plaće) kao i ponešto veći broj korisnika mirovine.

Kada na to dodamo i najavljena veća prava unutar mirovinskog sustava (novi model obiteljske mirovine, rast najniže mirovine…) Nestić kaže da bi s predloženom formulom direktno pristajali na dugoročni rizik za fiskalnu stabilnost sustava.

Foto: Danijel Nestić | Mirovina.hr

Može li inflacija trajno ugroziti mirovinski sustav?

Nestića smo pitali i može li inflacija kakvu danas imamo ostaviti trajne posljedice na mirovinski sustav. Naposlijetku, nitko u silnim analizama i projekcijama ne računa na neočekivani skok inflacije. Međutim, da bi došlo do štete, ovakvo stanje bi moralo potrajati nešto dulje, pojašnjava Nestić i dodaje da vezivanje usklađivanja s inflacijom nije standardna stvar u mirovinskim sustavima.

inflacija
Sve se više priča o dolasku inflacije: Evo što ona može napraviti vašim mirovinama

“Zato je posljednje usklađivanje mirovina bilo veće od rasta prosječnih plaća. I sljedeće će biti vrlo vjerojatno. To znači da će udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći porasti. Time će i ukupni izdaci za mirovine osjetno porasti.

To neće izazivati veće potrese sve dok raste zaposlenost, odnosno dok raste BDP. Ali ako gospodarstvo krene u smjeru recesije, to bi već moglo predstavljati ozbiljan izazov za državni proračun jer će se udio izdataka za mirovine u BDP-u u tom slučaju povećavati. I onda će trebati razmisliti je li ovakvo snažno vezivanje rasta mirovine uz rast inflacije opravdano u turbulentnim vremenima”, zaključuje Nestić.

Znamo da je grozna za mirovine, ali kako inflacija djeluje na mirovinski sustav?
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap