Novi umirovljenici rade sve dulje: Tri razloga zbog kojih im mirovine nisu veće
Lani je u mirovinu otišlo oko 46.000 građana. Prosječna mirovina im je 568 eura, iako su radili dvije godine dulje, ali za to postoji više razloga.
16:36 9 h 06.03.2026
23. siječanj 2019.

Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Mirovinskom reformom od ove godine mirovine će se usklađivati na nešto povoljniji način nego do sada. Promjena nije drastična, jer se radi samo o tome da će se usklađivanje oba puta godišnje raditi prema omjeru 70:30 s obzirom na indeks rasta plaća i cijena, a ne kao do sada prema omjeru 50:50 u prvom i 70:30 u drugom ciklusu, što bi se trebalo odraziti na nešto veće mirovine. Doduše, vrlo simbolički.
Ministar Marko Pavić pohvalio se kako je time u mirovinskoj reformi (tek naknadno, op.a.) prihvaćen zahtjev Matice umirovljenika, no to se dogodilo samo djelomično i mjera je, upozoravali su odmah i iz Sindikata umirovljenika, tek kozmetička te neće bitnije utjecati na rast mirovina, kao ni njihovo manje zaostajanje za prosječnom plaćom, gdje se Hrvatska sa samo 38 posto udjela nalazi ispod svakog prosjeka.
Mirovine se u simboličnim postocima usklađuju dvaput godišnje, u siječnju i srpnju i to prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta bruto plaća u prethodnom polugodištu. Dok povećanje mirovina za siječanj još uvijek čekamo, valja se prisjetiti kako je to bilo prošle godine te sagledati što možemo očekivati u ovoj.
Prvo povećanje mirovina lani se dogodilo tek u travnju, kada su isplaćeni zaostaci za prethodna tri mjeseca. Siječanjsko usklađivanje aktualne vrijednosti prema indeksu rasta potrošačkih cijena i plaća tada je iznosilo nevjerojatnih 0,94 posto, što je na prosječnu mirovinu iznosilo 21 kunu, dakle većini umirovljenika koji se nalaze ispod prosjeka i manje. Tim gore, mnogi nisu znali kako je riječ o zaostacima pa su slijedećeg mjeseca bili razočarani što nemaju ni barem tih 60 kuna više.
Nešto bolju situaciju pamtimo iz rujna kada su nam, također s dvomjesečnim zaostacima, isplaćene mirovine povećane za 2,7 posto, što je bio rezultat srpanjskog usklađivanja. Prosječne mirovine povećane su tako za 63 kune. Ukupno, mirovine su prošle godine rasle za 3,64 posto.
Ministar Pavić bio je rezolutan krajem prošle godine kada je izjavio da su mirovinskom reformom osigurali veće mirovine. Potkrijepio je to tvrdnjom da se sličan rast može očekivati i u ovoj godini, a osvrnuo se da su u pola godine HDZ-ova mandata mirovine rasle više od pet posto, koliko su obećali u četiri godine. No, usklađivanje aktualne vrijednosti mirovine i odluka Vlade o njezinu povećanju nikako nije ista stvar.
Nadalje, povećanje će 2019. godine biti dvostruko veće za korisnike najnižih mirovina koje rastu za 3,13 posto, stoga oni do kraja godine mogu očekivati rast od preko šest posto. Svi ostali, nadati se mogu otprilike prošlogodišnjem stanju.
Kako bismo bili što plastičniji u prikazu realnih očekivanja, izračunali smo vremenski period koji bi ovim tempom bio potreban da umirovljenici doista dožive neki bitno drugačiji prizor u svojim, često praznim, novčanicima. Svjetlo na kraju tunela ipak se nazire, no jedina je mana što na njega morate čekati. Naime, kako bi mirovina od 2.400 kuna, koliko sada iznosi prosjek, porasla za tisuću kuna tempom rasta od 3 posto godišnje, morate pričekati samo 14 godina.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1127 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 108 d 18.11.2025