Velike novosti: mirovina.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal mirovina.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Nai pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 6 h 24.03.2026
13. svibanj 2020.

Foto: Youtube screenshot
Program djelovanja Domovinskog pokreta Miroslava Škore dostupan je ovdje, a mi smo analizirali što on donosi umirovljenicima.
“Naš sustav ekonomije koji počiva na zaposlenosti velikog broja ljudi u državnom i javnom sektoru dugoročno je neodrživ. RH ima više od 400.000 ljudi zaposlenih u državnim službama u javnom sektoru i više od milijun umirovljenika od koji je samo 14% otišlo u starosnu mirovinu s 40 godina radnog staža. (…)
Ako svaki zaposleni u državnom i javnom sektoru izdržava samo jednu osobu, onda je broj onih (kad se zbroje ti zaposlenici, umirovljenici i nezaposleni) koji ovise direktno o državnom proračunu veći od dva milijuna”, navodi se na samom početku dokumenta.
U programu stoji kako je demografska revitalizacija i populacijska politika strateško pitanje za Hrvatsku. To je posebice točno u kontekstu sadašnjeg mirovinskog sustava kojem ne bi bilo loše da poveća omjer radnika naspram umirovljenika.
“Vlada RH mora stvoriti okruženje koje će potaknuti mlade ljude da osnuju obitelj i ostvare životne planove u Hrvatskoj kako bi se osigurala održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali i gospodarstva u cjelini”, stoji u programu.
Međutim, malo toga se konkretno predlaže u ovom dijelu programa. Domovinski pokret će se snažno zauzimati za “ravnotežu profesionalnog i privatnog života radi povećanja kvalitete života građana i uvođenja neradne nedjelje”.
U poglavlju o zdravstvu i mirovinama, stoji kako valja zadržati najviši mogući stupanj solidarnosti, s tim da se moraju provesti “nužne mjere racionalizacije”.
Zdravstveni sustav opisuju kao generator dugova i smatra da su doprinosi unatoč slaboj kvaliteti golemi:
“Domovinski pokret smatra da valja ispitati i druge modele pružanja i osiguravanja zdravstvene zaštite osiguranicima koji moraju imati više autonomije u izboru načina zdravstvenih usluga”, stoji u programu, što sugerira neku vrstu liberalizacije zdravstvenog sustava.
Što se tiče mirovinskog sustava, Škoro mu je posvetio jedan čitav paragraf:
“Slično je i s mirovinskim sustavom po kojem radnici “izdvajaju” za svoju mirovinu, a ustvari se taj novac troši u sklopu tekuće državne potrošnje. Čak i sredstva koja idu u tzv. drugi stup završe u fondovima koji su obvezni 2/3 svoje imovine uložiti u državne obveznice, odnosno, opet u tekuću državnu potrošnju. Taj začarani krug moguće je prekinuti samo ozbiljnom reformom i dopuštanjem korisnicima da sami odlučuju barem o dijelu izdvajanja za svoju mirovinu”, stoji u programu.
Iz ovoga se također vidi djelomičan odmak od trenutačnog sustava, a “dopuštanje korisnicima da sami odlučuju o dijelu izdvajanja za svoju mirovinu” se može protumačiti kao poziv na više individualne štednje građana, a manje međugeneracijske solidarnosti.
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 126 d 18.11.2025