Zahtjev za mirovinu predalo gotovo 17.000 građana više nego 2017. zbog straha od reforme

Jasmina Grgurić
26. veljače 2019.
Novosti
A- A+

Zbog straha od promjena na odlazak u mirovinu prošle godine odlučio se veći broj građana nego što je to bilo godinu dana ranije. Samim time trebalo je obraditi i veći broj zahtjeva. U roku od maksimalnih 60 dana riješeno ih je tek 60 posto, dok su ostali na prvu mirovinu morali čekati dulje od dva mjeseca.

Umirovljenici su osuđeni na čekanje Ilustracija: Pixabay

Proteklih mjeseci građani pred mirovinu, ili s prvim uvjetima za nju, strepili su prateći zbivanja oko mirovinske reforme. Neki su se stoga zapitali isplati li im se više umiroviti prije nego novi zakoni stupe na snagu sa 1. siječnjem. Dio njih to je i učinio. Strah od veće penalizacije, pitanje dodatka na mirovinu pa i postepeno pomicanje dobne granice kao uvjeta… sve je to širilo strah među budućom umirovljeničkom populacijom.

Mirovinska reforma tako je dio radne snage “otjerala” u mirovinu. Naime, prošle je godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zaprimio 222.863 zahtjeva, dok ih je 2017. bilo 205.964, što je 16.899 više. Nemalih je to osam posto povećanja u godini reforme. Nema dvojbe da je velik dio tih “novih” zahtjeva potaknut upravo izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

40 posto građana čekalo mirovinu dulje od dva mjeseca

Novi podaci predstavljeni su na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a održanoj u petak. Članovima Upravnog vijeća, kako je i najavljeno, podastrijeti su i podaci o ažurnosti donošenja rješenja za mirovinu, s obzirom na nekoliko slučajeva koji su u posljednje vrijeme javno posvjedočili da se na njih često čeka izvan svih rokova.

Tako je u 2017. riješeno više zahtjeva nego što ih je zaprimljeno, jer je dio njih prenesen iz prethodne godine. Predanih je zahtjeva tako bilo 205.964 , a riješenih  212.663. Isto se dogodilo prošle godine kada je zaprimljeno 222.863, a riješeno 229.934 zahtjeva. Međutim, od toga je u roku od 60 dana riješeno njih samo 141.593, dakle oko 60 posto. Svi ostali, svoje rješenje, a shodno tomu i prvu mirovinu, čekali su duže. Međutim, zakonski rok za izdavanje rješenja je od 30 do 60 dana, ali HZMO ne otkriva koliko je rješenja doista i doneseno u prvih 30 dana.

“Iako postoji određen broj predmeta koji se rješavaju u roku dužem od 60 dana, u 2018. zamjetni su pozitivni pomaci, koji su rezultat poboljšanja u organizaciji poslovanja, modernizacije poslovnih procesa, jačanja informatičke podrške i novih kadrovskih rješenja. Riječ je uglavnom o predmetima u kojima u postupku treba uključiti druge institucije, ovisno o vrsti prava, a ponajviše u predmetima u kojima zbog provjere inozemnog staža treba uključiti inozemne nositelje mirovinskog osiguranja” – pojasnili su iz HZMO-a.

Građanima preporučili pretkompletiranje podataka

Svjesni su problema, kažu, pa građanima poručuju da proces umirovljenja započnu puno ranije, i to neobvezujućim postupkom pretkompletiranja podataka.

Rokovi za mirovine: Samo 53 posto zahtjeva HZMO riješio u 60 dana, rasprava u petak

“Zavod svjestan ovog problema budućim umirovljenicima predlaže da pokrenu postupak pretkompletiranja podataka o stažu i plaći, koji nije obvezujući, ali uvelike olakšava i ubrzava postupak ostvarivanja prava, prije svega prava na starosnu mirovinu. Institut prethodnog utvrđivanja staža, odnosno pretkompletiranja omogućava budućim umirovljenicima da 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu o tome obavijeste Zavod kako bi postupak kompletiranja podataka o stažu i plaći potrebnih za izračun mirovine Zavod obradio unaprijed. Ako budući umirovljenik ima i inozemnog staža, ovaj postupak moguće je pokrenuti i pet godina ranije.  Postupak je moguće besplatno pokrenuti preko korisničkih stranica Zavoda koje se nalaze u sklopu sustava e-Građani popunjavanjem web-obrasca, kao i u svim područnim službamauredima i ispostavama Zavoda” – rečeno je na održanoj sjednici Upravnog vijeća HZMO-a.

Povezani tekstovi
Popularno
Komentari

Komentiraj