Rokovi za mirovine: Samo 53 posto zahtjeva HZMO riješio u 60 dana, rasprava u petak

Jasmina Grgurić
18. veljače 2019.
Novosti
A- A+

Umirovljeničke udruge procjenjuju da građani rješenje o mirovini u praksi čekaju znatno duže od zakonski propisanih 30 odnosno, u iznimnim slučajevima, 60 dana roka pa se tako prosjek kreće od tri do šest mjeseci. Zabilježeni su čak i slučajevi čekanja duži od godinu dana.

Umirovljenici, baš kao ni u šahu, nemaju vremena čekati Foto: mirovina.hr

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na sjednici Upravnog vijeća u petak trebao bi podnijeti izvještaj o rokovima u kojima se izdaju rješenja o mirovini, kao i uvjetima o kojima ti rokovi ovise, piše Jutarnji list.

Problem s nepoštivanjem zakonskog roka od 30 dana za izdavanje rješenja o mirovini, iznova je ovih dana aktualizirao slučaj Međimurca Mirka Puklaveca koji se medijima požalio da već pet mjeseci nije primio rješenje pa zbog toga ni prvu mirovinu. Za to vrijeme, živi bez ikakvih prihoda. Osim njega, zbog istog problema javili su se i drugi umirovljenici koji mirovinu čekaju puno duže od propisanog roka.

Koliko se gdje čeka i zašto?

Na takve slučajeve upozorila je i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović. Najveća nedaća je u tomu što građanima, koje u tom prijelaznom razdoblju sustav ne vodi ni kao radnike ni kao umirovljenike, prolaze mjeseci između zadnje plaće i prve mirovine. Za to vrijeme nemaju od čega živjeti, plaćati režije i ostala dugovanja pa im je zbog tromosti sustava ugrožena egzistencija.

Umirovio se u rujnu, ali nije dobio mirovinu. Dok čeka rješenje, živi mjesecima bez prihoda

Petrović, koja je ujedno i članica Upravnog vijeća HZMO-a, kazala je kako smatra da je krajnje vrijeme da se toj nepogodnoj praksi stane na kraj, pri čemu je prvi korak da ih vodstvo HZMO-a izvijesti o tomu gdje se koliko čeka i što je uzrok zastoja s izdavanjem rješenja o mirovini.

Zakonski rok od 30 dana iznimno može biti produžen na 60 dana zbog slučajeva koji su malo teži, primjerice kada osoba kombinira mirovine iz zemlje i inozemstva te se nalazila u obrtničkom statusu, što je u sve tri stavke bio slučaj i kod Mirka Puklaveca. Međutim, neovisno o priznavanju radnog staža iz inozemstva, na koji se također, unatoč vrlo jasnim međunarodnim ugovorima, čeka i po nekoliko godina, Zavod za mirovinsko odrađuje svoj dio posla i isplaćuje mirovinu stečenu u Hrvatskoj. Nije to stoga neki izgovor, kao kada se primjerice otkrije da radnicima nije uplaćen dio staža i slično.

Umirovljeničke udruge procjenjuju da građani rješenje o mirovini u praksi čekaju znatno duže od navedenih 30, odnosno 60 dana roka pa se tako prosjek kreće od tri do šest mjeseci. Dovoljno je to ozbiljno upozorenje građanima da što prije predaju svoju zahtjev za mirovinu, što prema pravilima HZMO-a mogu učiniti i 12 mjeseci ranije, jer prosjek plaća iz posljednje godine rada ionako ne ulazi u obračun mirovine. Ipak, ako je osoba zahtjev predala u siječnju, čekat će morati do travnja, jer Mirovinsko od Državnog zavoda za statistiku pak čeka objavu informacije o prosječnoj plaći u RH kao jednom od faktora za izračun.

Demantira ih vlastita statistika

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje poručili su pak posve suprotno, da se u pravilu pridržavaju navedenih rokova. No, njihova vlastita izvješća ih demantiraju u tomu. Prema podacima za 2017. godinu, od 119.135 podnesenih zahtjeva za donošenje rješenja o tuzemnoj mirovini, samo 53 posto njih riješeno je u roku od dva mjeseca, piše Jutarnji.

Tražili ste izračun mirovine, ali niste ga dobili? Niste jedini!

Navodno, brzina rješenja ovisi i o samim ispostavama u kojima se ono zatraži, jer nisu svi uredi jednako ažurni. Bilo kako bilo, HZMO ima 2.567 zaposlenih u pet područnih službi, 14 područnih ureda i 92 ispostave.

Građanima početkom godine nije stizao ni zatraženi informativni izračun mirovine na njihove kućne adrese, pri čemu se HZMO pravdao prilagodbom novog informatičkog sustava na promjene u mirovinskom sustavu. Naime, od 1. siječnja potrebno je izdati dva izračuna jer se mijenja postotak dodatka na mirovinu na ostvareni staž prije uvođenja drugog mirovinskog stupa te nakon njega. Na staž do 2002. godine ide dodatak od 27 posto, a 20,25 posto za radni staž ostvaren nakon tog razdoblja.  Slijedom takvih izračuna građanin bira hoće li mirovinu iz prvog stupa s dodatkom od 27 posto ili kombiniranu mirovinu iz oba stupa s manjim dodatkom. Upravo je takva podjela radnog staža navodni razlog tomu što je za softversku prilagodbu novog superračunala bilo potrebno više od mjesec dana.

 

Povezani tekstovi
Popularno
Komentari

Komentiraj