Vodič kroz izmjene glavnog umirovljeničkog zakona: Jedna štetna praksa odlazi u povijest

Josip Mihaljević
15. srpnja 2021.
Novosti
A- A+

Umirovljenici više ne moraju strahovati da će u slučaju rada do polovice punog radnog vremena ostati bez dijela mirovine. Ta štetna praksa postojala je samo kod umirovljenika koji imaju rješenje o najnižoj mirovini.

umirovljenik

Foto: Unsplash

Sabor je danas izglasao izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i omogućili su korisnicima obiteljske mirovine da mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati cijelu mirovinu. Tako su se korisnici obiteljske mirovine pridružili korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine koji pravo na rad i zadržavanje mirovine mogu konzumirati već dulje vremena.

No, uz ove zakonske izmjene prošao je i jedan važan amandman Silvana Hrelje koji će državi onemogućiti da zaposlenim umirovljenicima uzima dio mirovine, kao što je do sada bio slučaj.

Najniža mirovina

Što je najniža mirovina? Prima je svaki četvrti umirovljenik, a iznosi 1.675 kuna u prosjeku

Termin najniža mirovina je institut koji umirovljenicima za određene godine staža osigurava minimalan iznos mirovine.  Kako se postane umirovljenik s najnižom mirovinom? Najčešće ako ste dobar dio života radili za malu plaću.

Naime najniža mirovina je neka vrsta potkategorije u mirovinskom sustavu. Najnižu mirovinu može imati i korisnik starosne mirovine i korisnik obiteljske mirovine. U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima, više od 231 tisuća umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu.

Ako ste cijeli život radili za malu plaću, podrazumijeva se da su vam i doprinosi u mirovinski sustav bili manji od prosjeka. Kada se pri izračunu takvi podaci ubace u sustav, hladna logika mirovinskog izračuna bi vam isporučila jako malu mirovinu. No, tu je država intervenirala i zaštitila te ljude tako što im je njihovu zarađenu mirovinu malo podebljala.

Najniža mirovina se vrlo lako računa. Jednostavno se pomnoži broj godina staža i aktualna vrijednost mirovine (AVM) za jednu godinu staža. U Hrvatskoj aktualna vrijednost mirovine iznosi 69,81 kuna, ali se usklađuje dva puta godišnje. Budući da je minimalan broj godina staža u Hrvatskoj 15, najniža mirovina za 15 godina staža iznosi 15 x 69,81 = 1047,15 kuna. Za svaku dodatnu godinu staža samo trebate dodati 69,81 kunu. Najniža mirovina za 40 godina staža po tom izračunu iznosi 2792,40 kune. 

Dakle, iznosi najnižih mirovina variraju i ovise o stažu, a zajedničko im je tomu što je država na čisti izračun njihove mirovine dodala određen iznos. Taj iznos u prosjeku iznosi 600 kuna.

Država bi tim ljudima u slučaju rada oduzela dodatak

Umirovljenica zbog rada za 1.500 kuna dobila 500 kuna manju mirovinu!

Navest ćemo jedan primjer iz stvarnog života. Jedna je umirovljenica u 2018. godini nakon 37 godina radnog staža ostala bez posla. Kako bi izbjegla veću penalizaciju koja je prijetila zbog mirovinske reforme, otišla je u prijevremenu mirovinu. Dobila je najnižu mirovinu za 37 godina radnog staža koja je tada iznosila 2.166 kuna.

U ljeto 2019. je shvatila da je to premalo za život pa se odlučila zaposliti. Dobila je posao u jednoj konobi na 15 sati tjedno za bruto plaću od 1.500 kuna. I kada je dobila sljedeću mirovinu – shvatila je da joj je HZMO s mirovine skinuo 500 kuna!

Kada se zbroji plaća i oduzme što je izgubila zbog mirovine shvatila je da je radila za samo 500 kuna neto.

U Hrvatskoj više od tisuću zaposlenih umirovljenika ima taj problem

Više od tisuću umirovljenika zbog rada dobilo na stotine kuna manju mirovinu!

Dakle, do sada je važilo pravilo da se umirovljenicima koji rade na pola radnog vremena isplaćuje mirovina koja im pripada samo na temelju doprinosa i staža, bez dodatka za najnižu mirovinu. To je velika antireklama za bilo kakav rad umirovljenika, koji država zapravo priželjkuje jer nedostaje radne snage.

Međutim, u cijeloj priči oko rada umirovljenika najviše su, kao što vidite, bili kažnjeni onima kojima je zarada bila najpotrebnija.

Bivša pučka pravobraniteljica Lora Vidović je u svom godišnjem izvješću upozorila na taj problem i otkrila podatak da je od 13.000 zaposlenih umirovljenika u 2020. godini čak 1.041 dobio manju mirovinu jer su imali najnižu mirovinu. 

Ta štetna praksa ide u povijest.

HZMO ima tri mjeseca da tim ljudima uspostavi dodatak za najnižu mirovinu

Sada se vraćamo na amandman Silvana Hrelje koji je prihvaćen od strane vlade te je postao sastavni dio prijedloga zakona koji stupa na snagu 1. kolovoza.

U njemu piše:

zomo glasanje
Obustava isplate dijela mirovine u slučaju rada odlazi u povijest: Zakonske izmjene podržalo 114 zastupnika

“Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona, počevši od 1. kolovoza 2021., ako je to za njih povoljnije”, stoji u amandmanu.

Dakle, svi korisnici najniže mirovine koji se zaposle od 1. kolovoza nadalje – ne bi trebali strahovati da će im država uzeti dio mirovine pri sljedećim isplatama. Što se tiče onih koji već rade,  HZMO bi im to i dalje mogao raditi, ali imaju tri mjeseca da s time završe. Budući da će zakon biti na snazi već od kolovoza, čak i ako im se u sljedećih par isplata skine dodatak za najnižu mirovinu – logika zakona nalaže da bi tim umirovljenicima Zavod trebao isplatiti najnižu mirovinu za sve mjesece od kolovoza nadalje.

Vodič kroz izmjene glavnog umirovljeničkog zakona: Jedna štetna praksa odlazi u povijest
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap