Voće poskupljuje diljem Europe, a Hrvatska iznad prosjeka

Eurostatovi podaci pokazuju da je cijena voća u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana porasla za oko 10 posto. Najveća poskupljenja zabilježena su u Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj, dok su cijene u zemljama poput Švedske i Austrije rasle umjerenije. Osim što je konzumacija voća i povrća dobra za zdravlje, također podržava proizvođače. No, Europska unija bilježi pad u proizvodnji voća i povrća.

Podaci Eurostata pokazuju da je voće u Hrvatskoj poskupjelo 10 posto u posljednjih godinu dana. Od lipnja 2024. do 2025. godine voće je najviše poskupjelo u Bugarskoj (31 posto), Rumunjskoj (26 posto), Mađarskoj (24 posto) i Srbiji (20 posto). U kojem voću i povrću se može naći najviše pesticida, pisali smo ovdje.

Na zapadu niža poskupljenja

Prosječna poskupljenja u zapadnoeuropskim zemljama su bila znatno niža. Pa je tako voće u Španjolskoj poskupjelo za osam posto, u Italiji sedam posto, u Francuskoj i Njemačkoj šest posto, a u Irskoj samo dva posto. Cijene voća poskočile su i u susjednoj Bosni i Hercegovini (15 posto), Estoniji (16 posto), Češkoj (13 posto) te Poljskoj i Litvi (12 posto). Umirovljenica Julijana nam je rekla da zbog visokih cijena namirnica kombinira kupnju na tržnici i u trgovini, ali voće joj je ipak bolje na tržnici. Kakve su cijene na tržnici i što su nam rekli umirovljenici tamo pisali smo ovdje.

Umjereniji rast bilježe Finska (10 posto) i Slovenija (devet posto), dok su Slovačka, Grčka i Španjolska na osam posto, a Latvija i Italija na sedam posto. Skromniji skokovi cijena zabilježeni su u Švedskoj, Francuskoj i Njemačkoj (šest posto), te Austriji (pet posto). Na dnu ljestvice nalaze se zemlje s gotovo neprimjetnim poskupljenjima – Portugal, Nizozemska, Norveška i Danska (četiri posto), Albanija i Crna Gora (tri posto), te Belgija sa simboličnih jesan posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zdrava prehrana podržava zdravlje i proizvođače

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) savjetuje dnevno konzumiranje 400 grama voća i povrća, što je otprilike oko pet porcija dnevno. Građani Europske unije su u 2023. konzumirali u prosjeku 351 gram voća i povrća dnevno, što je malo manje od preporuke WHO-a. Osim što konzumiranje više voća i povrća smanjuje rizik od bolesti i poboljšava cjelokupno zdravlje, također podržava proizvođače diljem EU-a. Voće i povrće su temelj mediteranske prehrane te se konzumira svakodnevno. Što nam je još nutricionistica Margita Zlatić Crnković otkrila o mediteranskoj prehrani čitajte ovdje.

Između 2010. i 2020. godine, broj farmi u EU koje proizvode voće i povrće smanjio se za 15 posto, prema podacima Eurostata. Jabuke su najčešće proizvedeno voće u EU, s najvećom proizvodnjom u Poljskoj, a slijede je Italija i Francuska. Naranče, mali agrumi i limuni su drugo najčešće proizvedeno voće u EU, a u proizvodnji prednjače Španjolska, Italija i Grčka. Rajčice su pak najčešće proizvedeno povrće u EU, a vodeći proizvođači su Italija, Španjolska i Portugal.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.