Vlada predlaže: Poslodavac mora zadržati radnika do 68. godine ili mu dati otpremninu

Predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, priča oko dobi za odlazak u mirovinu dobiva svoj službeni epilog. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava danas je u e-savjetovanje pustilo prijedloge prema kojima ćemo u mirovinu sa 65 godina, ali ugovor o radu moći ćemo u kontinuitetu nastaviti do 68. godine pa i dulje prema dogovoru s poslodavcem, što bi značilo da će oni koji to žele u radnom odnosu moći ostati i do 70. godine! Poslušat će se još mišljenja građana, sindikata, radnika, ali i poslodavaca koji nisu pretjerano oduševljeni predloženim izmjenama.

Vlada je danas u javnu raspravu pustila prijedloge niz zakona kojima se u prvom redu određuje dob za odlazak u mirovinu. Dileme više nema, Hrvatska je rekla zbogom radu do 67. godine. Moći ćemo u mirovinu sa 65, uz mogućnost automatskog nastavljanja radnog odnosa do 68. godine, neovisno o želji poslodavca. To znači da će oni radni odnos morati produljiti ukoliko to radnik želi. Ako pak radniku žele dati otkaz nakon što on napuni 65 godina, morat će mu isplatiti otpremninu! Nakon 68. godine s poslodavcem ćemo moći dogovoriti i daljnji nastavak rada do 70. godine.

Poslodavce brinu otpremnine

Prema sadašnjem Zakonu o radu, ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Važeća odredba omogućava rad nakon 65. godine samo ako radnik i poslodavac o tome postignu sporazum.

Novim prijedlogom omogućava se nastavak radnog odnosa za dodatne 3 godine, uz zadržavanje mogućnosti kasnijeg dogovora radnika i poslodavca o eventualnom produljenju istog. Radnik koji ne želi raditi do 68 godina, kao i do sada može raskinuti radni odnos, sporazumnim prestankom ugovora o radu ili otkazivanjem prema važećim odredbama Zakona o radu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovakvu odluku objašnjava manjkom radne snage s jedne strane te održavanjem socijalne sigurnosti s druge, posebice zbog promjena nastalih u mirovinskom sustavu. Cilj je one koji žele i mogu raditi na to i poticati. Trenutno je 13.798 korisnika mirovine zaposleno na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine, što je zapravo tek oko jedan posto umirovljeničke populacije koja će ovo pravo moći koristiti i dalje.

Međutim, iz ove brojke, koja je doduše gotovo trostruko veća nego početkom ove godine kada je na snagu stupila mirovinska reforma, je vidljivo da poslodavci, među kojima je i država sama, doista nemaju razloga strahovati od najezde radnika željnih rada nakon 65 godine. Vrijedi dakle ona, tko voli – nek’ izvoli, ali za poslodavce to neće biti opcija, već zakonska obveza da im to omoguće.

Mogućnost rada do 68. godine produljena je i prijedlozima Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,  Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o državnim službenicima te Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

U svih šest radničkih zakona krajnja dob od 65 zamijenjena je sa 68 što znači da u mirovinu od iduće godine idemo sa 68, a 65 je zapravo samo opcija.

Ženama veći polazni faktor za izračun mirovine

Prijedlogom izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada je usvojila sve zahtjeve referendumske inicijative “67 je previše”. Propisuju se uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom, produljuje se do 2029. godine.

Propisuju se i novi uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom, produljuje se do 2029. godine.

 Također, predlaže se da se pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. 

 Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine se smanjuje sa sadašnjih 0,3% na 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 2,4% po godini do maksimalno 12% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Predlaže se i prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., u kojem žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, a u odnosu na važeće zakonsko uređenje, propisana starosna dob se povećava na način da se povećavanje starosne dobi za žene smanji sa četiri na tri mjeseca svake godine (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu) te da od 1. siječnja 2030., žene i muškarci mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Radi usklađivanja s predloženim produljenjem prijelaznog razdoblja izjednačavanja uvjeta za starosnu mirovinu žena u odnosu na muškarce, predlaže se i produljenje razdoblja u kojem se ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine.

Navedeni prijedlozi zakona u javnoj će raspravi biti 15 dana, do 8. listopada, nakon čega će ih Vlada uputiti u hitnu saborsku proceduru kako bi s primjernom počeli s prvim danom iduće godine. Tako ćemo od 1. siječnja 2019. godine moći u mirovinu sa 65, ali i raditi do 68. godina.