Siromaštvo kod starijih od 65: 'Moraju pažljivo računati na što će dati svaki euro'

Mnoge starije osobe, posebno one s najnižim mirovinama, žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti. U Hrvatskoj je prošle godine 20,7 posto stanovnika bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kod starijih od 65 godina stopa rizika od siromaštva bila je puno viša, konkretno 39,4 posto, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku. Među starijim ženama stanje je još gore, rekla nam je glasnogovornica Crvenog križa, Katarina Zorić u povodu Dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji je 17. listopada. Kod žena je riječ o stopi od 42,4 posto. Sve više umirovljenika i starijih su beskućnici, o čemu čitajte ovdje.

Osobama s niskim mirovinama često je nedostupno najosnovnije

Regionalne razlike također su izražene, ističe Zorić iz Crvenog križa, stopa rizika od siromaštva najviša je u Panonskoj Hrvatskoj i iznosila je 28,6 posto, dok je u Gradu Zagrebu bila 11,4 posto. Hrvatski Crveni križ svakodnevno pruža konkretnu pomoć osobama i obiteljima koje se suočavaju s materijalnim teškoćama. Tijekom 2025. godine njihovu pomoć primilo je oko 60.000 osoba, a od toga više od 25.000 starijih i nemoćnih osoba. Korisnicima je distribuirano 3,4 milijuna eura vrijedne materijalne pomoći, uključujući 7,6 milijuna kilograma hrane, više od 125 tona higijenskih potrepština te više od 100 tona odjeće i obuće.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Osobama s vrlo niskim mirovinama često su nedostupne i najosnovnije životne potrebe. Mnogi teško podmiruju troškove režija, a nakon što plate račune, ostaje im vrlo malo za hranu, lijekove i druge nužne troškove. Iskustva društava Hrvatskog Crvenog križa pokazuju da postoje i starije osobe koje preživljavaju s tek jednim obrokom dnevno, prisiljene birati između podmirivanja osnovnih troškova i vlastitih potreba. Prilikom posjeta susrećemo se s ljudima koji su cijeli život radili i doprinosili društvu, a danas žive u okolnostima u kojima moraju pažljivo računati na što će potrošiti svaki euro. Posebno je teško kada shvatimo da im često ne nedostaju neke dodatne stvari ili luksuz, nego ono što bi svatko trebao imati, dovoljno hrane, topli dom i mogućnost da dostojanstveno žive svoju starost, kaže nam.

'Volonteri i djelatnici obilaze starije i provjeravaju kako žive'

Crveni križ kontinuirano je usmjeren na potrebe starijih osoba, a njihova društva diljem Hrvatske svakodnevno provode različite programe kojima nastoje odgovoriti na njihove konkretne životne potrebe. Zahvaljujući mreži od 132 društva Crvenoga križa, objašnjava, prisutni su u lokalnim zajednicama i često dolaze do ljudi koji bi bez njihove pomoći ostali bez nužne podrške. U nekim slučajevima njihovi djelatnici i volonteri jedini su koji redovito obilaze starije osobe, provjeravaju kako žive i pomažu im u svakodnevnim izazovima.

– Pomoć pružamo kroz niz programa i usluga. Programima Pomoć u kući i Zaželi starijim osobama omogućujemo podršku u svakodnevnim aktivnostima, od nabave namirnica i lijekova do pripreme obroka i obavljanja kućanskih poslova. Programom Za dostojanstven život pomažemo starijim osobama koje žive u siromaštvu osiguravanjem osnovnih uvjeta za život, primjerice nabavom štednjaka i drva za ogrjev. Kroz program 'Naši stariji nas trebaju' dodatno usmjeravamo pozornost i sredstva na potrebe starijih osoba i važnost kontinuirane podrške, kaže nam Zorić.

'Pomoć nije samo donijeti hranu ili ogrjev, nego i saslušati čovjeka'

Važan dio djelovanja Crvenog križa odnosi se i na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Pučke kuhinje osiguravaju tople obroke, a socijalne samoposluge prehrambene i higijenske proizvode osobama koje ih same ne mogu priuštiti. Posudionice medicinskih i ortopedskih pomagala omogućuju besplatno korištenje pomagala koja su mnogim ljudima nužna za svakodnevno funkcioniranje, dok organizirani prijevoz starijim osobama olakšava odlazak liječniku i pristup drugim važnim uslugama, naglašava.

– Ne smijemo zanemariti ni usamljenost i socijalnu izolaciju, s kojima se mnoge starije osobe suočavaju, osobito one koje žive same. Zato kroz Klubove 65+, dnevne boravke i druge aktivnosti potičemo druženje, aktivno starenje i uključivanje u život zajednice. Naš je cilj pružiti podršku koja nadilazi jednokratnu humanitarnu pomoć. Starijim osobama želimo omogućiti da što dulje žive u vlastitom domu, uz potrebnu skrb, osjećaj sigurnosti i ljudsku blizinu. Pomoć nije samo donijeti nekome hranu ili ogrjev. Pomoć je i pokucati na vrata, pitati kako je, saslušati čovjeka i pokazati mu da nije zaboravljen. Upravo je ta kontinuirana prisutnost u životima ljudi jedna od važnijih vrijednosti djelovanja Hrvatskog Crvenog križa, ističe glasnogovornica.

'Stariji u urbanim sredinama nisu pošteđeni teškoća'

Starija osoba koja treba pomoć može se obratiti društvu Crvenoga križa u mjestu u kojem živi, napominje Zorić, gdje će dobiti informacije o dostupnim oblicima podrške i mogućnostima uključivanja u odgovarajuće programe. Ako osoba zbog zdravstvenog stanja, otežanog kretanja ili drugih okolnosti ne može sama doći do društva Crvenoga križa, može se javiti telefonom i raspitati se o mogućnostima pomoći ili to za nju može učiniti i netko drugi, susjedi ili članovi obitelji.

– Razlike između gradskih i ruralnih sredina i dalje su vidljive, osobito kada govorimo o socijalnoj uključenosti, dostupnosti usluga i svakodnevnoj podršci starijim osobama. U većim gradovima dostupniji su javni prijevoz, zdravstvene i druge usluge te različite aktivnosti koje starijim osobama omogućuju druženje i održavanje socijalnih kontakata. Međutim, to ne znači da su starije osobe u urbanim sredinama pošteđene teškoća. I one se suočavaju sa siromaštvom, niskim mirovinama i rastućim troškovima života, a nakon podmirivanja režija i drugih osnovnih izdataka često im ostaje vrlo malo za hranu, lijekove i ostale potrebe. Pritom je i u gradovima prisutna usamljenost, osobito među osobama koje žive same i nemaju blisku obiteljsku ili drugu podršku, kaže nam glasnogovornica Crvenog križa.

'Mogu biti i danima bez kontakta u ruralnim područjima'

Nekim starijima je teško i u gradu i na selu, no u ruralnim područjima izazovi su često još izraženiji zbog udaljenosti. Tako je zbog slabije prometne povezanosti i otežanog pristupa uslugama, pojašnjava Zorić, jer starije osobe koje žive same, u manjim i udaljenim naseljima, mogu danima biti bez neposrednog kontakta s drugim ljudima, a tijekom zimskih mjeseci i nepovoljnih vremenskih uvjeta pojedina kućanstva mogu ostati gotovo potpuno odsječena. U takvim okolnostima posjet djelatnika ili volontera Crvenoga križa nije samo prilika za pružanje konkretne pomoći, nego često i jedini redoviti socijalni kontakt.

– I jedne i druge sredine imaju svoje specifične potrebe, zbog čega je važno da podrška bude prilagođena stvarnim životnim okolnostima ljudi. Prednost mreže od 132 društva Hrvatskog Crvenog križa upravo je u tome što naša društva dobro poznaju lokalne zajednice i svoje korisnike, s kojima su često u dugotrajnom i redovitom kontaktu. Znaju s kakvim se teškoćama suočavaju, što im je potrebno i kako im pružiti odgovarajuću podršku. Ta prisutnost na terenu omogućuje nam da prepoznamo potrebe koje ponekad ostaju nevidljive sustavu i da nastojimo pravodobno odgovoriti na njih, neovisno o tome živi li osoba u velikom gradu ili u udaljenom ruralnom području, zaključuje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.