Umirovljenici koji rade sezonski: Evo koliko neprijavljeni rad može stajati poslodavca

Sve više umirovljenika odlučuje se na rad u mirovini. Jedan umirovljenik tijekom sezone radi u skladištu tvrtke. Poslodavac ga nije prijavio na vrijeme i zato će morati platiti kaznu. Umirovljenika zanima može li inspektor zaista narediti poslodavcu da ga prijavi šest mjeseci unatrag, iako je radio manje. Zbog toga se obratio Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) gdje savjete daju pravnice Branka Šojić-Mićunović i Nevenka Trbović. Kraj sezone prvi put nije utjecao na rad u mirovini, a na kraju rujna je 43.885 građana u mirovini imalo posao, o čemu čitajte ovdje.

Što ako nije poznat datum početka rada?

Umirovljenik je pojasnio kako inspektor nije povjerovao njegovim izjavama ni izjavama poslodavca o datumu početka njegova rada. Ako se ne može pouzdano dokazati datum zaposlenja u trenutku nadzora, objašnjavaju iz Sindikata umirovljenika, inspektor može smatrati da je zaposlenik radio šest mjeseci unatrag i poslodavac će morati platiti kaznu državi za neprijavljeni rad.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Temeljem Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, neprijavljenim radom smatra se rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca, ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja. U slučaju da inspekcija u postupku nadzora utvrdi postojanje neprijavljenog rada, smatrat će da je radnik koji je obavljao takav rad bio u radnom odnosu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci prije dana nadzora, osim ako iz podataka koji su predočeni inspektoru nedvojbeno proizlazi da je trajanje radnog odnosa bilo duže ili kraće, pojasnili su iz Sindikata.

'Žalba ne odgađa izvršenje rješenja'

Poslodavac je trebao predočiti inspektoru ugovor o radu, naveli su iz SUH-a, ili potvrdu o zasnivanju radnog odnosa ili drugi dokaz iz kojeg je vidljiv točan datum početka rada. Došlo je do izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Novost je i da svaki treći ili sljedeći put kad inspekcija poslodavca uhvati u neprijavljenom radu unutar tri godine, kazna će iznositi 8.000 eura po radniku, o čemu smo pisali ovdje.

– U slučaju utvrđenja postojanja neprijavljenog rada, inspektor rješenjem nalaže poslodavcu da podnese prijavu na mirovinsko osiguranje s danom koji je naveo kao početak rada radnika i uplatu novčanog iznosa od 2.650 eura u korist državnog proračuna, te obavještava ministarstvo nadležno za rad o postojanju neprijavljenog rada i poduzetim mjerama. Ministarstvo vodi i objavljuje na svojim mrežnim stranicama evidenciju o takvim poslodavcima. Vaš poslodavac ima pravo žalbe na rješenje inspekcije, ali žalba ne odgađa izvršenje rješenja, objašnjavaju iz SUH-a.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.