Sve više umirovljenika i starijih su beskućnici: 'Uglavnom samci s najnižim mirovinama'

Koliko beskućnika živi u Hrvatskoj? Precizni podatci ne postoje, već samo procjene. Prema aktualnoj zakonskoj definiciji 'beskućnika', to jest onih koji koriste usluge prihvatilišta i prenoćišta ili borave na javnim i drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje, Hrvatska mreža beskućnika procjenjuje da ih je najmanje 2.000, no istina je puno drugačija, a brojka veća. Predsjednik Mreže beskućnika, Zvonko Mlinar, u povodu Svjetskog dana beskućnika koji je na današnji dan, 10. listopada rekao nam je i da je među beskućnicima sve više starijih osoba. Gospođa Mirjana nekad je radila kao viša primalja, a danas je beskućnica u mirovini, o čemu smo pisali ovdje.

'U neadekvatnim uvjetima živi preko 15.000 osoba'

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u svojim dokumentima navodi samo broj beskućnika koje u svojoj evidenciji vode podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad i to one koji imaju prijavljeno prebivalište na njihovoj adresi ili ako su izdali uputnicu za smještaj u prihvatilište ili prenoćište, pojasnio nam je predsjednik Hrvatske mreže beskućnika, no prema podacima članica HMB-a u prihvatilištima i prenoćištima je samo 15-ak posto korisnika koji su eventualno evidentirani u Zavod za socijalni rad.

– Zabrinjavajuće je, da je prema našoj procjeni u Hrvatskoj preko 15.000 osoba koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima, bez električne energije, vode i grijanja. U ovoj su skupini uglavnom starije osobe i umirovljenici kojima mirovina ne može osigurati primjerenije uvjete stanovanja. Prema zadnjom podatku u Hrvatskoj je preko 8.000 domaćinstava isključeno iz električne mreže, rekao je predsjednik Mlinar. Često su to umirovljenici koji primaju najnižu mirovinu, a ona je sudbina svakog trećeg umirovljenika, o čemu čitajte ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mreža beskućnika se zalaže da se u postojeću zakonsku definiciju 'beskućnik', što je osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a smještena je ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatilištu ili prenoćištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje, uključe i osobe koje žive u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.

– Koliko je bitno rješavanje problema osoba koje su u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja potvrđuju i potpisnici Lisabonske deklaracije o Europskoj platformi za borbu protiv beskućništva, među kojima je i Republika Hrvatska. Potpisnici su se između ostalog složili da nitko ne spava bez problema zbog nedostatka dostupnog, sigurnog i odgovarajućeg smještaja za hitne slučajeve, kazao je Mlinar.

Sve više starijih prima nacionalnu naknadu ili najnižu mirovinu

Posljednjih godina značajno se promijenila struktura beskućnika, istaknuo je predsjednik Mlinar, među beskućnicima je sve manje radno sposobnih osoba, ali se povećao broj osoba starije životne dobi koji ostvaruju nacionalnu naknadu za starije osobe ili najnižu mirovinu. Procjena je da je trenutačno u prihvatilištima i prenoćištima oko deset posto primatelja najniže mirovine ili nacionalne naknade za starije. Novčanu pomoć od 160 eura dobit će oko 19.500 starijih, o čemu čitajte ovdje. 

– Uglavnom se radi o samcima s najnižim mirovinama koje im ne omogućuju najam primjerenog stana ili bar kreveta u stanu ili kući. Rapidno se povećao broj osoba sa psihičkim i intelektualnim teškoćama. Prema našoj procjeni među beskućnicima je preko 60 posto osoba s navedenim teškoćama. Nema podataka o broju umirovljenika u beskućništvu, ali su predstavnici članica HMB-a na Nacionalnom susretu o beskućnicima u Varaždinu i Čakovcu istakli problem oko zbrinjavanja starijih osoba, objasnio je.

Sve osobe starije od 65 mogu ostvariti pravo na stalni smještaj u dom za starije osobe, međutim kapaciteti županijskih domova su popunjeni, kazao je Mlinar i dodao da županijski domovi nerado primaju na smještaj osobe po rješenju podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno one za koji država djelomično ili u cijelosti snosi troškove smještaja. Kaže da je u županijskim domovima trenutačno samo oko četiri posto osoba smještenih rješenjem HZSR-a.

Imamo devet prihvatilišta i četiri prenoćišta

Predsjednik Mlinar objašnjava kako su beskućnici u 98 posto slučajeva samci. Od navedenog postotka, oko 50 posto ih nije nikada zasnivalo bračnu zajednicu, pojasnio je, a preko 50 posto je razvedenih ili su prekinuli obiteljske veze. Nedvojbeno je da samac s niskom mirovinom ili s nekom od socijalnih naknada ne može osigurati primjereno stanovanje, ističe i dodaje da udio žena u beskućništvu iznosi oko 25 posto.

– Aktualnim, slično kao i prethodnim zakonima o socijalnoj skrbi od 2011. godine, propisano je da su veliki gradovi i gradovi središta županija dužni osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluge smještaja u prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike. Shodno Zakonu, obvezu su trebali izvršiti 21 sjedište županije i četiri velika grada, Pula, Velika Gorica, Kaštela i Samobor, međutim zakonsku obvezu trenutačno donekle izvršava devet sjedišta županija, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Karlovac, Varaždin, Zagreb i Osijek i dva velika grada, Kaštela i Pula ili ukupno samo 11 zakonskih obveznika, naglasio je Mlinar.

U Hrvatskoj je sada devet prihvatilišta, Šibenik, dva Zagreb, dva Rijeka, Pula, Varaždin, Osijek, Kaštela, četiri prenoćišta, Zagreb, Karlovac, Split, Dubrovnik i Zadar, rekao je predsjednik i dodao kako je ukupni kapacitet oko 450 kreveta, a da ih najmanje 2.000 boravi na javnim i drugim mjestima koja nisu za stanovanje.

'Stanovi i kuće sada su za strane radnike'

Zbog nepostojanja prihvatilišta ili prenoćišta ili drugih usluga u mjestu prebivališta ili području županije beskućnici odlaze u druge gradove i uglavnom borave na javnim mjestima i drugim mjestima koja nisu namijenjeni za stanovanje. U Zagrebu boravi preko 40 posto beskućnika s drugih područja Hrvatske. Jedan od problema je i smještaj beskućnica. Neka prenoćišta i prihvatilišta nemaju smještajne uvjete za beskućnice, a neka nemaju dovoljan kapacitet za njihov smještaj.

– Trenutačni trendovi samo doprinose rastu broja beskućnika. Ono što je najveći problem beskućnika najviše je poskupilo, najam stana ili sobe, hrana i režije. Primjećujemo i novi problem koji ne ugrožava ne samo osobe u beskućništvu nego i sve građane, a taj je problem došao s priljevom stranih radnika. Naime, stanovi i kuće koji su se prije iznajmljivali samcima i obiteljima, sada se iznajmljuju agencijama za strane radnike koje pak taj isti prostor iznajme za puno veći broj ljudi nego za što je prostor namijenjen i plate više nego što su mogu platiti privatne osobe. Kada već spominjemo strane radnike, s obzirom na uvjete u kojima žive i rade, ne možemo se ne zapitati jesu li oni naši budući korisnici, zaključio je Mlinar.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.