Inflacija je dosegnula razinu od 4,7 posto te je iznad prosjeka eurozone. Građani plaćaju energiju 20 posto više, a usluge sedam posto više nego lani.
Inflacija u Hrvatskoj ne jenjava. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2026. na godišnjoj razini su više za 4,7 posto, dok su u odnosu na kolovoz više za 0,9 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Inflacija je za kolovoz prema prvoj procjeni DZS-a iznosila 4,1 posto, o čemu smo pisali ovdje.
Energiju plaćamo 20 posto skuplje
Najviše je poskupjela energija i to za 20,5 posto u odnosu na lanjsku rujan. Građani za 7,6 posto skuplje plaćaju i usluge, dok su cijene hrane, pića i duhana rasle za 0,2 posto. Pad cijena je u industrijskim neprehrambenim proizvodima bez energije za 1,4 posto. Na mjesečnoj razini ova posljednja komponenta poskupila je za 2,8 posto.
Energiju u odnosu na kolovoz plaćamo 2,7 posto više. Prema podacima DZS-a usluge su na mjesečnoj razini pojeftinile za 0,7 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto. Takav trend očekivan je po završetku turističke sezone u kojoj cijene usluga i hrane rastu.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u rujnu 2026. na godišnjoj razini su u prosjeku više za 4,3 posto, a na mjesečnoj su razini u prosjeku ostale nepromijenjene. Hrvatska je iznad prosječne inflacije u eurozoni od 3,8 posto.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić za portal Mirovina istaknula je da umirovljenici danas žive lošije, unatoč tomu što su mirovine u posljednjih pet godina rasle oko 60 posto. Istovremeno je standard lošiji, jer za tih 60 posto više, mogu kupiti manje nego prije pet godina. Inflacija obuhvaća prosjek proizvoda u kojima su pojeftinili oni koje umirovljenici ne kupuju. Umirovljenička inflacija nije četiri, nego 20 posto, jer oni kupuju ono što je najviše poskupjelo, smatra SUH-ova čelnica, o čemu više čitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.