Novosti O ovome će ovisiti i rast mirovina: Vlada nudi veće plaće, sindikati nisu oduševljeni

O ovome će ovisiti i rast mirovina: Vlada nudi veće plaće, sindikati nisu oduševljeni

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

17. studeni 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
O ovome će ovisiti i rast mirovina: Vlada nudi veće plaće, sindikati nisu oduševljeni

Alen Ružić, Tomislav Ćorić, euri | Foto: Canva

Sindikati javnih službi pokrenuli su proces mirenja s Vladom. Nisu zadovoljni ponuđenim povećanjem plaća, a njihov će se rast odraziti i na mirovine.

Rast plaća u Hrvatskoj usporio je posljednjih godinu dana, ali ipak su one bile te koje su više od rastuće inflacije odredile stopu usklađivanja mirovina. Minimalna plaća iduće godine raste za 80 eura te će iznositi u brutu 1.130 eura. Vlada obećava da će prosječna neto plaća do 2028. iznositi 1.600 eura, a do toga cilja u ovom trenutku nedostaje oko 50 eura. Na rast plaća, a samim time i mirovina, utjecat će i povećanje primanja u državnim i javnim službama. Ipak, sindikati nisu zadovoljni ponudom Vlade. 

Postupak mirenja vodi ministar Ćorić 

Vlada je još prošli tjedan sindikatima javnih i državnih službi ponudila sedam posto veću osnovnicu plaće, ali uz postepeni rast do srpnja 2028. godine. Po jednakom principu ponuđeno je i uvođenje naknade za prehranu od ukupno 70 eura. Ponuda nije naišla na oduševljenje. Sindikati državnih službi u pregovorima s ministrom rada Alenom Ružićem i ministrom financija Tomislavom Ćorićem rekli su da će ponudu dati na izjašnjavanje članstvu. Sindikati javnih službi pokrenuli su pak postupak mirenja, a koji će voditi ministar Ćorić. 

Ponuda predviđa povećanje osnovice od dva posto od 1. siječnja i dodatnih 1,5 posto od 1. srpnja 2027., uz daljnje povećanje u 2028. godini. Naknada za prehranu iznosila bi 30 eura od travnja te dodatnih 20 eura od listopada 2027., a još 20 eura tijekom 2028. Vrijednost paketa za 2027. procijenjena je na više od 300 milijuna eura. Ministar financija Tomislav Ćorić ponudu je tada nazvao konačnom, upozorivši da bi svako povećanje iznad predloženoga bilo neodgovorno. Ministar rada Alen Ružić istaknuo je da je predviđena i zaštitna klauzula koja bi omogućila razgovore o većem povećanju osnovice u slučaju da inflacija bude viša.

Traže rast primanja kao u privredi 

Sindikati javnih službi odmah su poručili da ne žele pregovarati o 2028. godini, pozivajući se na Kolektivni ugovor prema kojem se o materijalnim pravima pregovara za iduću godinu. Prihvatili su naknadu za prehranu te povećanje osnovice od 1,5 posto od srpnja 2027., ali tražili su povećanje od 3,7 posto od siječnja, umjesto Vladinih dva posto. Inače, od 1. prosinca 2026. osnovica za plaće u javnim i državnim službama raste na 1.035 eura, prema ranijoj odluci Vlade. 

Proces mirenja s Vladom pokrenulo je jedanaest sindikata javnih službi, a najavljuju i mogući štrajk. Zajednički ističu da plaće u privredi rastu znatno brže od plaća u javnim službama, a Vladina ponuda taj bi zaostatak dodatno produbila. Vlada u proračunu za 2027. predviđa da će prosječna plaća u Hrvatskoj porasti za 6,5 posto, naglašavaju sindikati, dok ponuda rasta osnovice za javne službe u 2027. godini ne prati taj rast.

- Upravo je visina osnovice u siječnju 2027. predmet spora i razlog pokretanja postupka mirenja. Vlada je nedavno Uredbom povećala i minimalnu plaću za 2027. za 7,6 posto. Ako osnovica od 1. siječnja poraste za manje od 3 posto, plaća obračunana prema osnovici i koeficijentu za dio zaposlenih u javnim službama bit će niža od minimalne. Sindikati su u dobroj vjeri, radi postizanja dogovora, odstupili od svojih početnih zahtjeva. Ipak, ne možemo odstupiti od dva ključna zahtjeva. Plaća nijednog zaposlenika u javnim službama ne smije biti niža od minimalne plaće, a primanja u javnim službama u 2027. moraju rasti barem jednako kao prosječna plaća u privredi. Sve ostalo bila bi i drugu godinu zaredom šikanirajuća pozicija Vlade spram zaposlenih u javnim službama, navode sindikati.

Dogovora nema već dvije godine 

Vlada, kako ističu, već dvije godine sa sindikatima javnih službi nije postigla dogovor o osnovici i materijalnim pravima, a zaposleni u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi i drugim dijelovima javnih službi već četiri godine nemaju granske kolektivne ugovore.

- Bilo bi dobro da Vlada ovo mirenje iskoristi za obnovu kolektivnih pregovora i unaprjeđenje pozicije javnih službenika bez čijeg rada nijedno društvo ne može funkcionirati. Ako mirenje ne uspije, sindikati imaju osnovu za zakonom propisane industrijske akcije pa i štrajk, zaključili su čelnici 11 sindikata javnih službi. 

Inače, Hrvatska je u državnoj upravi i javnim službama krajem lipnja ove godine imala 250.907 zaposlenih. Najviše ih je u javnim službama, čak 193.687 zaposlenih, od čega većina u zdravstvu i školstvu, o čemu smo pisali ovdje. 

Kako su se plaće odrazile na usklađivanje mirovina ove godine pokazuju i podacim Zavoda za mirovinsko osiguranje. Mirovine su od siječnja ove godine usklađene za 2,68 posto, pri čemu je stopa promjene bruto plaće iznosila 2,80 posto u prethodnom polugodištu, a inflacije dva posto. Od srpnja su mirovine rasle 5,4 posto, pri čemu bruto plaća 5,9 posto, a inflacija 2,5 posto. Mirovine se, podsjetimo, usklađuju dvaput godišnje u omjeru 85:15 prema povoljnijem faktoru. Rekordna usklađivanja mirovina Hrvatska je imala 2023. i 2024. godine upravo zbog rekordnog rasta plaća, pri čemu je mjesečna polugodišnja stopa bruto plaće prelazila deset posto. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.