SU o zaštićenim najmoprimcima: 'U 368 stanova prihvatili su novac i napustili stan'

Desetljećima žive u istim stanovima, ali ti stanovi nisu njihovo vlasništvo. Riječ je o zaštićenim najmoprimcima, uglavnom bivšim nositeljima stanarskog prava, čiji bi se status trebao riješiti do 2030. godine. Bila je to tema i današnje konferencije Stranke umirovljenika (SU) u Zagrebu uoči Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada. Zaštićeni najmoprimci smatraju da im zakon ne jamči provedbu u razumnom roku te da ih prisiljava na iseljenje prije osiguravanja zamjenskih stanova, o čemu smo pisali ovdje.

Na rješavanje statusa čeka 2.556 vlasnika

Predsjednik SU-a Lazar Grujić poručio je kako starije osobe ne treba promatrati samo kao ljude kojima treba pomoć. Iz umirovljeničke stranke upozoravaju da se, uz mirovine, sve više mora govoriti i o siromaštvu, usamljenosti, zdravstvu, skrbi i uvjetima u kojima ljudi stare. Među tim problemima posebno se ističe pitanje stanovanja.

– Društvu možemo puno dati i mi stariji od 65 i zajedno izgraditi otpornije i pravednije društvo, istaknuo je predsjednik Grujić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Problem zaštićenih najmoprimaca traje desetljećima. Radi se o ljudima koji žive u stanovima u privatnom vlasništvu, ali su nekada nad tim stanovima imali stanarsko pravo. S jedne strane, postoje vlasnici koji godinama nisu mogli slobodno raspolagati svojom nekretninom, a s druge ljudi kojima je taj stan desetljećima bio dom. U registru je trenutačno 971 takvih nekretnina, istaknuli su iz SU-a, u njima živi 1.854 člana kućanstava, dok na rješavanje statusa tih stanova čeka 2.556 vlasnika. Najviše ih je u Zagrebu, čak 429. U Splitu ih je 238, u Rijeci 123, Dubrovniku 100, Šibeniku 55, Karlovcu 37, a u Osijeku 35.

Zaštićeni najmoprimci prihvatili novac i napustili stan

Država je predvidjela nekoliko mogućnosti za rješavanje ovog problema. Zaštićeni najmoprimci mogu se dogovoriti s vlasnikom i ostati u stanu kao najmoprimci, mogu uzeti novčanu naknadu i iseliti se ili preseliti u državni stan, istaknuli su iz SU-a i dodali kako je 368 stanova već riješeno tako da su zaštićeni najmoprimci prihvatili novac i napustili stan.

Najviše takvih slučajeva bilo je u Zagrebu, njih 201. U Splitu su na taj način riješena 42 stana, u Dubrovniku 22, Osijeku 18, Rijeci 17, Šibeniku 13, a Karlovcu sedam. Još 23 slučaja riješena su preseljenjem zaštićenih najmoprimaca u državne stanove. Po ostalim mjerama dosad su riješena samo tri stana.

Osim toga da se zaštićeni najmoprimci dogovore s vlasnikom o najamnini i ostanu u stanu, uzmu novčane naknade uz iseljenje iz stana, mogu se i preseliti u državni stan uz mogućnost kasnijeg otkupa. Država također može vlasniku ponuditi drugi stan u zamjenu za onaj u kojem živi zaštićeni najmoprimac. Također, postoji i mogućnost da država otkupi sporni stan od vlasnika, nakon čega najmoprimac može ostati živjeti u njemu kao najmoprimac države, stoji u priopćenju SU-a.

'Nemam vremena čekati da sudovi riješe spor'

Svoju je priču podijelila i Zagrepčanka Neta Nerc Brajša koja u stanu u Ulici Izidora Kršnjavog živi od 1987. godine, kada je dobila rješenje o stanarskom pravu. Tijekom godina prošla je kroz čak 11 provala, sedam službenih očevida i šest vraćanja u posjed, ističe, a godinama je odlazila i na sud zbog brojnih sporova oko stana. Na kraju je odlučila prihvatiti preseljenje u državni stan. Umjesto dosadašnjeg stana od 54 četvorna metra trebala bi preseliti u stan od 29,5 četvornih metara u zagrebačkom Prečkom. Taj će stan, kako je rekla, moći otkupiti za oko 40.000 eura.

– Nemam vremena čekati da sudovi riješe spor. Riječ je o stanu koji je devastiran provalama i oštećen u potresu, a s obzirom na moje godine života i poteškoće sa zdravljem, zadovoljna sam ponudom, kazala je Nerc Brajša koja je dodala kako se nada da će preseljenjem iza sebe ostaviti godine neizvjesnosti, troškova i odlazaka na sud. Spomenula je i ljude koji su uzeli novac i iselili se, a kasnije požalili jer za dobiveni iznos nisu uspjeli kupiti drugi stan.

'Vlasnike treba obeštetiti u novcu'

Predstavnice udruga stanara na konferenciji su kritizirale način na koji država rješava problem. Gordana Vojković iz Udruge 'Hrvatski savez stanara – građana EU' rekla je kako pomaka ipak ima i da je dio ljudi zadovoljan, ali smatra da su bivši nositelji stanarskog prava stavljeni u nepovoljan položaj. Ona smatra da su brojni stanari na ponuđena rješenja pristali zato što su predugo živjeli u neizvjesnosti.

– Točno je da vlasnici imaju pravo na obeštećenje, ali ne u naravi. Vlasnike treba obeštetiti u novcu, rekla je Vojković.

Danica Mirković Vejvoda, umirovljena odvjetnica, pravna savjetnica riječke udruge, pojasnila je da Zakon Statileo nije sukladan ni našim zakonima ni međunarodnim konvencijama. Inače, Program Statileo je državni plan kojim se provodi iseljenje i obeštećenje zaštićenih najmoprimaca. Mirković Vejvoda smatra da bi provedbu dijela mjera trebalo odgoditi dok država ne osigura dovoljno stanova za ljude koji se moraju preseliti. Posebno je upozorila na umirovljenike i starije osobe kojima preseljenje ili veći trošak stanovanja mogu predstavljati velik financijski problem.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.