Mirovine od 700 eura nisu dovoljne za život: Evo što savjetuje naš financijski analitičar

Mirovine rastu, ali ni sa sadašnjih 700 eura prosječan umirovljenik u Hrvatskoj ne može podmiriti životne troškove. Mirovine debelo zaostaju za plaćama, a cijene hrane i usluga rastu. Oni koji žele financijsku sigurnost u starijoj dobi moraju na vrijeme početi planirati i štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka, ističe financijski analitičar u Finaxu, Emilio Gučec. Redovitim ulaganjem možemo si u starosti osigurati još jednu cijelu mirovinu.

Vlada je mirovinskom reformom donijela niz izmjena mirovinskog sustava s ciljem poboljšanja položaja umirovljenika. Prosječna mirovina istovremeno je prešla 700 eura, ali ostaje pitanje i dalje kako osigurati dostojanstvenu starost, s obzirom na to da mirovine i dalje zastaju za plaćama, a troškovi života rastu. Na koga se sve odnose izmjene, HZMO je pojasnio ovdje.

Državna mirovina neće biti dovoljna

Najvažnije novosti uključuju ukidanje penalizacije prijevremenog umirovljenja nakon 70. godine života, mogućnost rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 posto mirovine, povećanje invalidskih mirovina za oko deset posto te dodani staž majkama od 12 mjeseci za svako dijete. Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, a upravo njime povećana prosječna mirovina, o čemu smo pisali ovdje. Prosječna sveukupna mirovina povećana je u mandatima ove Vlade za više od 90 % i prelazi iznos od 700 eura, dok je cilj dosegnuti 800 eura do kraja mandata 2028. godine. Unatoč porastu, financijski stručnjaci upozoravaju da državna mirovina dugoročno neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda.

– Demografski trendovi i sve veći pritisak na javne financije dugoročno nagrizaju vrijednost mirovina. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj u posljednjih deset godina smanjio se s oko 48 % u 2013. na 45,6 % u 2023., unatoč povremenim kratkoročnim korekcijama. Istodobno, rashodi državnog proračuna za mirovine kontinuirano rastu i dodatno opterećuju sam sustav. Iako se trenutačno provode određene izmjene, one su uglavnom kozmetičke, dok temeljni strukturni problemi mirovinskog sustava ostaju neriješeni. Oni koji žele financijsku sigurnost u starijoj dobi moraju na vrijeme početi planirati i štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka, ističe financijski analitičar u Finaxu, Emilio Gučec.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvati novac drže u bankama, umjesto da štede

Dugoročna i sustavna štednja tijekom radnog vijeka ključna je za stabilnost u starosti, a čak i manji, redoviti iznosi mogu značajno doprinijeti financijskoj sigurnosti kroz desetljeća, smatra Gučec. Stanovnicima Hrvatske na raspolaganju je nekoliko opcija štednje, no građani i dalje, prema podacima Hrvatske narodne banke iz zadnjeg tromjesečja 2025. na bankovnim računima, unatoč niskim prinosima, drže više od 50 milijardi eura, što je između ostalog pokazatelj i njihove nesklonost rizicima.

S druge pak strane, redovito ulaganje, osobito u dugoročne i široko diverzificirane instrumente poput ETF-ova, omogućuje raspodjelu rizika kroz vrijeme i maksimalno iskorištavanje učinka složene kamate. Čak i relativno mali, ali redoviti iznosi mogu tijekom desetljeća značajno povećati financijsku sigurnost u starosti, pojašnjava financijski stručnjak. Primjerice, redovitim mjesečnim ulaganjem od 200 eura u ETF-ove, uz prosječni godišnji prinos od 8 %, nakon 30 godina moguće je akumulirati više od 280.000 eura, što u današnjim cijenama iznosi približno 150.000 eura.

Redovitim ulaganjem do 780 eura više

– Ako pretpostavimo da ćemo u mirovini provesti oko 20 godina, redovito doživotno ulaganje moglo bi povećati mjesečna primanja za oko 1.400 eura u obliku rente, odnosno približno 780 eura u današnjim cijenama, pojašnjava Gučec.

Raniji početak štednje donosi veći učinak složene kamate, što znači da čak i simbolična ulaganja u ranoj fazi života mogu dugoročno osigurati dodatnu financijsku stabilnost. Upravo zato mirovinu treba financijski planirati tijekom cijelog radno aktivnog života. Iako državne mjere predstavljaju određeni pomak na bolje, dugoročna sigurnost u starosti ipak uvelike ovisi o individualnoj pripremi i osobnoj odgovornosti građana, zaključuju iz Finaxa.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.