Rekordna zaposlenost: Jedna stvar je ipak bila bolja 90-ih, provjerili smo brojke

Hrvatska ima najviše zaposlenih u posljednjih 35 godina. Broj osiguranika prvi je put prešao 1,8 milijuna, što se nije dogodilo još od osamostaljenja Hrvatske 1991. godine, kako je danas objavilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a s čime se na sjednici Vlade pohvalio i premijer Plenković, o čemu smo pisali ovdje. Rekordna je i nezaposlenost koja je pala ispod 60.000. Unatoč rekordnoj zaposlenosti, jedno kretanje ipak nije povoljnije nego početkom 90-ih. 

Oporavak počeo tek prije četiri godine 

Sve više stranih radnika, ali i domaće radne snage koja radi sve dulje u starosti i mirovini, povećava broj zaposlenih u Hrvatskoj. Zaposlenost u posljednjih pet godina bilježi najveću stopu rasta upravo među starijima od 65 godina. Brojka se udvostručila pa ih je danas tako više od 40.000 na tržištu rada, o čemu smo pisali ovdje. Nezaposlenost je gotovo zanemariva sa stopom od svega oko tri posto, ali ovakva kretanja ne odražavaju se pretjerano pozitivno kada ih stavimo u kontekst umirovljenika kojih je sve više. 

Vlada se danas osvrnula na ratnu 1991. godinu kada smo imali 1,83 milijuna zaposlenih, odnosno skoro 40.000 više nego danas. Iz sasvim jasnih razloga broj zaposlenih je pao već 1992. godine, a pad se nastavio i zadržao u narednim desetljećima uz male oscilacije. Tržište se počelo oporavljati tek prije četiri godine kada je broj zaposlenih prešao 1,6 milijuna da bi 2024. došao na 1,7 milijuna radnika te se zadržao iznad te cifre uz blaže mjesečne padove između pojačanih zapošljavanja tijekom turističke sezone. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Na isti broj radnika imali smo manje umirovljenika

Kada broj zaposlenih gledamo u kontekstu umirovljenika, onda je kretanje ipak drugačije. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika je 1,43, što znači da na svakog umirovljenika ne dođe ni jedan i pol zaposleni. Hrvatska je 1992. godine imala manje zaposlenih nego danas, ali je omjer radnika i umirovljenika bio znatno povoljnijih 2,23, odnosno više od dva zaposlena na svakog umirovljenog stanovnika. Međutim, tada smo imali manje umirovljenika, njih 774.945 u odnosu na današnjih 1.233.676, prema zadnjim podacima HZMO-a. 

Dva i pol radnika dolazila su na svakog umirovljenika 1991. godine na koju se Vlada danas referira, tako da kretanja možda jesu ista kao tada, ali nipošto nemaju jednak kontekst. Tijekom i nakon Domovinskog rata sve je više građana odlazilo u mirovinu, dok je broj zaposlenih padao ili stagnirao. Građani su bježali od ratnih stradanja, migrirali, a poduzeća su propadala, dok posljedice privatizacije radnici osjećaju i danas. 

Vlada zaboravlja na 80-e 

Hrvatska će u 2026. na mirovine i ostala mirovinska primanja potrošiti oko 10,2 milijarde eura. Rashodi se povećavaju za oko milijardu eura svake godine, o čemu čitajte ovdje. Prihodi od mirovinskih doprinosa iznose nešto više od šest milijardi eura, a ostatak potrebnih sredstava za isplatu mirovina mora se namiriti iz državnog proračuna. 

Valja tako podsjetiti i na vrijeme koje Vlada neradno spominje, a to su 80-e godine početkom kojih je na četiri radnika dolazio tek jedan umirovljenik, a do kraja desetljeća omjer se održao na tri naprema jedan. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.