Zavod za javno zdravstvo upozorava na ljetne vrućine: 'To je važno za starije od 60'

Prvi dan ljeta stigao je u nedjelu, a s njime i velike vrućine. Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika koji boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i astme. Posebno oprezni trebaju biti stariji i djeca, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Inače, osobama koje boluju od astme preporuča se bavljenje tjelesnom aktivnosti, ali se prvo trebaju posavjetovati s liječnikom, o čemu čitajte ovdje. 

'Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma'

Krvne žile se na vrućini šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta. UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja, kao i slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena, upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve, kažu iz Zavoda za javno zdravstvo.

Upozoravaju i na toplinski udar do kojega može doći. To je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

'Nemojte čekati osjećaj žeđi'

Tijekom vrućina bilo bi dobro da se stariji ne izlažu suncu od 10 do 17 sati, o čemu smo već pisali ovdje. Prvenstveno iz Zavoda za javno zdravstvo savjetuju rashlađivanje tijela i uzimanje dovoljno tekućine. Treba piti negaziranu vodu, niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera kako ne bi došlo do još veće dehidracije.

– Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih jedan do dva sata, a djeca svakih 15-20 minuta po gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo.

'Nastojte rashladiti prostor u kojem živite'

Preporuka je tuširati se u mlakoj vodi i nositi laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, staviti šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale ako se izlazi van. Korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Treba jesti češće male i što tekućije obroke, miješano svježe voće, primjerice 'smoothie' ili laganu juhu, kako bi organizmu vratili izgubljene minerale, vitamine i elektrolite. Nutricionistica kaže da domaća juha otvara dišne puteve, a o tome čitajte ovdje. 

– Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 Celzijusa danju, a 24 Celzijusa noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu, kažu iz HZJZ.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.