Nasilje nad starijima: Često ga ne prepoznaju oni koji bi žrtvama trebali pomoći

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter traži da se proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama, provode aktivnosti koje će ih osnažiti da prijave nasilje te izmjenama zakona omogući bolje praćenje nasilja koje trpe. Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu upozorava da je zbog društvenih stereotipa nasilje nad starijima često neprepoznato od nadležnih tijela i stručnjaka koji bi im trebali pomoći. Više od tisuću osoba starijih od 65 godina je tijekom 2024. godine postalo žrtva nasilja, skoro 1.300 je prijavilo obiteljsko nasilje, a od njih se gotovo tisuću vode kao žrtve.

Stariji prijavljuju više od desetine slučajeva obiteljskog nasilja

Tijekom 2024. godine Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je zabilježilo 1.055 osoba starijih od 65 godina kao žrtava obiteljskog nasilja. To je jednak broj kao 2023. godine. Uz to je 2024. godine 1.295 osoba od ukupno 12.083 onih koje su prijavile obiteljsko nasilje bilo starije od 65 godina.

Zabilježena su 298 slučajeva zanemarivanja potreba osoba starije životne dobi. To je upola manje nego tijekom 2023. godine. Također, tijekom 2024. godine su kao žrtve obiteljskog nasilja evidentirane 964 osobe starije životne dobi. To je bilo 110 više nego 2023. godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nasilje nad starijima ne prepoznaju nadležni

Stariji su izloženi fizičkom nasilju te trpe zanemarivanje, izolaciju i psihološko nasilje. Usprkos slabijem imovinskom stanju, često su izloženi i ekonomskom iskorištavanju. Također, starije osobe su nerijetko izložene raznim oblicima obiteljskog nasilja. O tome nedostaje podataka i istraživanja, a skupovi na tu temu često izostavljaju njihovu dobnu skupinu.

- Rizik od nasilja nad starijim osobama je usko povezan sa socijalnom izolacijom, diskriminacijom, siromaštvom ili ovisnošću o drugima, istaknuto je u Izvješću, a pučka pravobraniteljica je dodala da rijetko prijavljuju nasilje i obraćaju se za pomoć nadležnim tijelima.

Prepreke koje ih sprečavaju su ovisnost o pomoći drugih članova obitelji, strah, uključujući institucionalizaciju, stigmatizacija i manjkavost sustava zaštite. Ostaju bez podrške i kad se njihova ovisnost o drugima iskorištava, zabranjuje im se susret s određenim članovima obitelji ili ograničava sloboda kretanja. Stručne osobe često ne prepoznaju da se radi o nasilju. Zbog preporuke pučke pravobraniteljice, u Policijskoj školi 'Josip Jović' te Akademiji socijalne skrbi proveli su edukacije zaposlenika usmjerene na zaštitu starijih.

Društveni stereotipi su jedan od uzroka neprepoznavanja nasilja

- Nasilje nad starijim osobama često je neprepoznato i zbog stereotipa o starosti koji doprinose percepciji starijih kao pasivnih primatelja skrbi, a ne kao nositelja prava, ističe se u Izvješću te naglašava da organizacije civilnog društva (OCD) navode velik broj neprijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja nad starijima.

Ono se relativizira ili umanjuje zbog društvene percepcije odnosa u obitelji kao 'privatne stvari', smatraju iz SOS Rijeka. Dodatno, nasilje nad starijima u obitelji se opravdava dugotrajnošću odnosa, zdravstvenim stanjem počinitelja ili kao bračna navika. Društvena percepcija igra ulogu i kod ranjivosti starijih žena koje su odrasle u okruženju u kojem obiteljsko nasilje nije predstavljalo problem. Nasilje ne prijavljuju zbog srama ili želje za očuvanjem obitelji, a i zato što imaju slabiju digitalnu pismenost pa teže dolaze do informacija o načinima pomoći.

Zajednički rad institucija prema osnaživanju starijih koji trpe nasilje

Pravobraniteljica je poslala preporuku Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskom zavodu za socijalni rad (HZSR) i MUP-u za zajedničku akciju. Traži od njih da skupa osmisle i provedu aktivnosti kojima bi se starije osobe osnažile za prijavljivanje nasilja.

Među institucijama koje provode aktivnosti s ciljem zaštite starijih osoba od nasilja su razne udruge koje osiguravaju psihološku podršku i savjetodavne usluge. Među njima su Hrvatski crveni križ (HCK) i Projekt građanskih prava (PGP) Sisak.

Nacionalni plan zaštite od nasilja nedovoljno obuhvaća starije

Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, na snazi od prošle godine do 2029., nedovoljno obuhvaća starije osobe, smatra pravobraniteljica. Oni se spominju jedino u kontekstu intersekcijskog, partnerskog, rodno uvjetovanog nasilja nad ženama starije životne dobi. Plan predviđa mjere za unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka o slučajevima nasilja, ali pri tom ne navodi starije osobe.

- Navedeni dokument ne uključuje niti preventivne mjere za sprječavanje nasilja nad starijima niti one za osnaživanje starijih kao žrtava nasilja u obitelji, upozorava pravobraniteljica u Izvješću te dodaje da njezin Ured preporučuje uključivanje tih podataka kao i definiranje ciljeva te mjera sprječavanja obiteljskog nasilja nad starijima.

Ured je predložio i da se Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2026. godine nadopuni. Traže konkretne mjere za suzbijanje nasilja nad starijima i njihovo osnaživanje.

Zakonske izmjene o prikupljanju podataka su u pripremi

Pravobraniteljica je preporučila i da se zakonskim izmjenama omogući bolje praćenje i evidentiranje nasilja nad starijima. Naime, iz službenih podataka ne može se vidjeti kad se radi o nasilju nad starijim osobama, kad o rodno uvjetovanom nasilju, a kad o kombinaciji. U pripremi je prijedlog izmjene Pravilnika o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ured pravobraniteljice je dio Radne skupine koja izmjene planira dovršiti do kraja godine.

Preporuka za zakonske promjene upućena je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Iz Ureda su pri tom istaknuli da bi podatke o obiteljskom nasilju trebalo razvrstavati i po dobi žrtve i počinitelja, njihovom međusobnom odnosu i obliku nasilja. Tada će biti moguće razlikovati međugeneracijsko i partnersko nasilje.

- Nedostatak podataka o nasilju nad starijima stvara znatne praznine u njegovom sprječavanju te onemogućava uvid u njegove obrasce, načine prijave, manjkavosti sustava podrške i izazove u pristupu pravosuđu, navodi se u Izvješću uz napomenu da je uvid u te podatke bitan pri osmišljavanju učinkovitih odgovora društva na nasilje nad starijima.

Nasilje nad starijima kao zločin iz mržnje

Pravobraniteljica zatražila je od Sabora da se 22. srpnja, dan višestrukog ubojstva u Domu za starije i nemoćne u Daruvaru, ustanovi kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijima. Smatra da je to potrebno zbog snažnijeg podizanja svijesti o tom problemu i intenziviranja preventivnih mjera. Istaknula je da se niti dvije godine nakon zločina Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nije očitovalo s analizom događaja. Ukazuje na potrebu za prepoznavanjem manjkavosti sustava i učenjem iz tog slučaja radi buduće prevencije.

- Navedeni događaj je primjer ekstremnog oblika nasilja nad starijima koji osim individualne, predstavlja i kolektivnu tragediju čitavog društva koje nije prepoznalo rizik i pravovremeno spriječilo ubojstva, navela je pravobraniteljica u Izvješću te dodala da izostanak pravovremene reakcije utječe na povjerenje građana u sustav zaštite i prevencije.

Jedna od preporuka je da se dob stavi na listu karakteristika kojima se Kaznenim zakonom određuje zločin iz mržnje. Predloženo je i širenje definicije zločina iz mržnje tako da obuhvaća djela motivirana pristranošću, predrasudama i prezirom, uz mržnju. Ukazala je da su obje preporuke u skladu s Preporukom Vijeća ministara o suzbijanju zločina iz mržnje Vijeća Europe (VE).

Nasilje se odvija i u okolnostima institucionalne skrbi

U Izvješću su navedene i pritužbe na institucionalno nasilje, odnosno uvjete života starijih osoba u ustanovama dugotrajne institucionalne skrbi. Ukazano je na niz problema, od nedostatne njege preko manjka osoblja i neadekvatne prehrane do izolacije stacionarnih korisnika. Neke od manjkavosti utvrđene su prilikom obilazaka domova za starije i nemoćne. Fokus na tu temu je u drugom dijelu Izvješća, o kojem ćemo također pisati.

Pučka pravobraniteljica je u Izvješću upozorila i na sve veći rizik od siromaštva među starijom populacijom, osobito samaca, o čemu smo pisali ovdje. Upozorila je i na premale mirovine u odnosu na cijene, o čemu smo pisali ovdje. Mirovinskom sustavu je u Izvješću izdala četiri preporuke, koje smo predstavili ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.