Prijavio bolnicu nakon što mu je majka (86) preminula: 'Sumnjam da nešto kriju'

Zagrepčanin Ivan Došen podnio je kaznenu prijavu protiv KB ‘Sv. Duh’ nakon što mu je 86-godišnja majka preminula tamo. Došen je ljut što nije dobio informacije koje je tražio, a Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice nije pronašlo propuste u liječenju. Ovaj slučaj sličan je slučajevima koje je pučka pravobraniteljica navela u svojem izvješću, a koji se odnose na diskriminaciju starijih osoba. Na njenu preporuku Ministarstvo zdravstva je edukaciju o suzbijanju diskriminacije starijih osoba uvrstilo u Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije u 2025. godini.

Igor Došen iz Zagreba tvrdi da je njegova 86-godišnja majka preminula u KB ‘Sv. Duh’ zbog propusta u liječenju, odnosno diskriminacije starijih ljudi. Zbog toga je krajem prošle godine podnio kaznenu prijavu protiv te bolnice, piše Glas Slavonije. Sin jednog korisnika Doma za starije Dubrava-Zagreb obratio se našem portalu zbog situacije s njegovim ocem. Požalio se kako je njegov 85-godišnji otac doživio šok i pao u tešku depresiju, jer se iz bolnice nije vratio u sobu već u stacionar uz obrazloženje da nije pokretan. Više o tome pisali smo ovdje.

‘Sumnjam da nešto kriju’

Igor je ispričao da mu je majka primljena na hitni prijem s upalom pluća, a preminula je dva dana kasnije nakon što joj se stanje naglo pogoršalo. Kaže da je pri hospitalizaciji bila dobro raspoložena i da se šalila s medicinskim tehničarima, a dan kasnije kad ju je posjetio bila je bez svijesti. Dežurne medicinske sestre su mu odgovorile kako mu je majka loše i da je stara i bolesna. Kada je došao idući dan zatekao je majku mrtvu na krevetu, prekrivenu plahtom. Dežurne sestre samo su mu predale majčine stvari u crnoj vreći za smeće. Nije dobio nikakvo objašnjenje. Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice u tom slučaju nije pronašlo propuste u liječenju. No, Došen smatra da ih nije bilo briga za njegovu majku zbog poodmakle dobi.

– I ne znam koji ju je doktor liječio, nisam dobio nikakvu informaciju. ‘Vadili’ su se da je bio vikend. Da mi je netko ljudski pristupio i rekao ‘pogriješili smo’ ili ‘pokušali smo’, razumio bih. Ovako, s pravom sumnjam da nešto kriju i da su prilagođavali dokumentaciju, kazao je Došen.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Upozorenje pučke pravobraniteljice

Ovo priča podsjeća na one koje je i pučka pravobranitelja Tena Šimonović Einwalter objavila u svojim izvješćima. Tijekom 2024. godine Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je brojne pritužbe zbog dobne diskriminacije starijih pacijenata. Građani navode da su njihovi roditelji često neadekvatno liječeni, s pogrešno postavljenim dijagnozama, te da im je uskraćena odgovarajuća zdravstvena zaštita, što je u nekim slučajevima dovelo i do smrti.

– Moja majka bila je u dva navrata liječena na odjelu hitne medicine, a prilikom drugog liječenja preminula je u bolnici šest sati nakon prijema. Smrtni ishod uslijedio je nakon neliječenja glavne tegobe – otežanog disanja i neliječenja zatajenja bubrega. Umjesto hitnog liječenja tih opasnih i smrtonosnih bolesti, liječnica se prihvatila liječenja tada manje bitne dehidracije koju je vjerojatno pogrešno sama dijagnosticirala. Uz to, liječnica je bila gastroenterolog, a pacijenticu su trebali liječiti prije svega pulmolog, nefrolog i kardiolog. Preminula je od posljedica bolesti koje tada na hitnom odjelu uopće nisu ni pokušali liječiti, navodi se u jednoj pritužbi.

Edukacija zdravstvenih djelatnika o sprječavanju diskriminacije

Pučka pravobraniteljica je upravo zbog slučajeva diskriminacije preporučila Ministarstvu zdravstva da organizira edukacije za zdravstvene djelatnike o prepoznavanju i sprječavanju takve prakse. Ta je preporuka uvrštena u Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije u 2025. godini, koji predviđa osposobljavanje i senzibilizaciju zdravstvenih i drugih stručnjaka za ravnopravno postupanje te za rad s posebno ranjivim skupinama, među kojima su i stariji građani.

U udruzi StarKA upozoravaju da se odnos zdravstvenih djelatnika prema starijim osobama, osobito dementnima, godinama nije promijenio. Predsjednica udruge Sabina Angelina Latin kaže da se u bolnicama često pribjegava rutinskim postupcima poput katetera, pelena i vezivanja uz krevet. Strukturni problemi, poput nedostatka kreveta, hospicija i palijativnih timova, dodatno pogoršavaju diskriminaciju starijih. Demencija se rijetko detaljno dijagnosticira, a gerijatara u bolnicama gotovo da i nema jer mladi liječnici izbjegavaju tu specijalizaciju. Latin ističe kako društvo mora postati svjesno sve većeg broja starijih ljudi, jer nas u protivnom čeka ozbiljna kriza skrbi.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.