Novosti Ministar Ružić najavio: 'Sastat ću se sa socijalnim radnicima u 'bijelom štrajku'

Ministar Ružić najavio: 'Sastat ću se sa socijalnim radnicima u 'bijelom štrajku'

Janja Pilić

13. ožujak 2026.

Ministar Ružić najavio: 'Sastat ću se sa socijalnim radnicima u 'bijelom štrajku'

Pomoć starijima | Foto: Pexels

Ministar Ružić najavio je sastanak s nezadovoljnim socijalnim radnicima. Inicijativa 'Od šutnje do promjene' predstavila je probleme sustava.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je da će se sljedećeg tjedna sastati sa socijalnim radnicima koji su u bijelom štrajku. Štrajk su prošli tjedan započeli socijalni radnici u Splitu i Kaštelima, a pridružili su im se i podršku dali kolege i ustanove diljem Hrvatske, o čemu smo pisali ovdje. Ovaj tjedan su zatražili sastanak s ministrom, o čemu smo pisali ovdje.

Ministar će razgovarati sa štrajkašima i sindikatima

- Ja sam upoznat s nezadovoljstvom dijela zaposlenika. Konkretno, riječ je i o zaposlenicima koji kroz medije prilično uspješno komuniciraju nezadovoljstvo, rekao je Ružić danas na konferenciji i dodao da konkretne prijedloge za unapređenje njihovog rada ministarstvo dobiva i od drugih zaposlenika.

Ružić je naglasio i da će nastaviti dijalog s predstavnicima Hrvatske komore socijalnih radnika (HKSR) te Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske (SZDSSH), s kojima je već razgovarao vezano uz štrajk, o čemu smo pisali ovdje.

Upozorenja o sustavu 'pred kolapsom'

U međuvremenu, iz inicijative 'Od šutnje do promjene' i Udruge Noviss – Nova vizija socijalne skrbi ususret Svjetskog dana socijalnog rada, koji se će se obilježiti u utorak, upozorili su da je sustav socijalne skrbi 'pred kolapsom, u dubokoj strukturnoj i sistemskoj krizi'. Nabrojali su ključne probleme i dali svoje prijedloge rješenja koji će, smatraju, voditi do modernizacije i demokratizacije društva.

- Stručni radnici nalaze se u 'sendviču' između nerealnih očekivanja javnosti i kroničnog nedostatka resursa, dok se ključne odluke često donose bez uvida u realne kapacitete na terenu, izjavili su danas na konferenciji za medije i dodali da sustav nema preduvjeta za provedbu zakona koji propisuju visoke standarde zaštite korisnika.

Kao osnovne probleme naveli su donošenje odluka bez uvida u kapacitet provedbe, s obzirom na broj radnika te 'kronični' manjak smještaja za djecu, starije te osobe s invaliditetom i mentalnim poteškoćama. Istaknuli su i krizu udomiteljstva uzrokovanu nedostatkom udomiteljskih obitelji i lošom organizacijom hitnih smještaja. Naglasili su i lošu međuresornu suradnju koja vodi do prebacivanja odgovornosti, ali i zastarjelu infrastrukturu i informatičko-tehnološke (IT) sustave.

Prekomjerna birokracija umjesto terenskog rada

Osim toga, tvrde da su radni uvjeti neadekvatni jer korisnici često nemaju privatnost dok se rad održava u prostorima koji prokišnjavaju, nemaju grijanja ili osnovnog uredskog materijala. Prigovorili su i na čestim zakonskim izmjenama koje se donose u raskoraku s mogućnostima izvršavanja. Uz to, prigovaraju i prekomjernoj birokraciji na koju se troši previše vremena u odnosu na terenski rad.

Smeta im i negativna medijska slika na struci, s obzirom na tome da je fokus na tragičnim pričama. Vezano uz medije, stručnim radnicima je zabranjeno istupati u javnost bez odobrenja ravnatelja. S druge strane, nemaju mogućnost komunikacije prema njemu niti čelnicima, predstojnicima i savjetnicima ministarstva bez odobrenja direktno nadređenog.

Tvrde i da represivne mjere narušavaju povjerenje korisnika te da je socijalni rad sveden na administrativno-upravnu funkciju koja ' dominira nad stvarnom socijalnom intervencijom'. Navode da preopterećenje poslom stručnjake vodi do sindroma izgaranja (eng. Burnout). To za sobom vuče masovna bolovanja i odlazak radnika.

Radnici nemaju potrebnu psihološku podršku

- Stručnjaci su često prisiljeni birati 'manje loše' rješenje jer sustav ne osigurava uvjete za postizanje idealnih ishoda, govore iz Inicijative i Udruge te dodaju da pate od sekundarne traumatizacije, a nemaju potrebne supervizije ili psihološke podrške.

Predlažu hitno uvođenje realnih normativa opterećenja kroz ograničenje broja slučajeva po radniku. Inzistiraju na pojednostavljenju administracije i modernizaciji IT sustava kako bi stručnjaci mogli više raditi na terenu i s korisnicima. Pozivaju na povećanje smještajnih kapaciteta i dodatno financiranje mjera stručne pomoći i udomiteljstva.

Smatraju obvezom poslodavca uvesti superviziju i psihološku podršku. Tvrde i da je nužno pomagačkim profesijama dati beneficirani radni staž. Za brzu i koordiniranu akciju, potrebno je ojačati suradnju između bolnica, škola, policije i ureda socijalne skrbi kroz jasne protokole i digitalnu komunikaciju. Dodaju da stručnjaci iz prakse moraju biti uključeni u donošenje zakona i pravilnika.

Zalažu se i za ukidanje stupnjevane centralizacije sustava sa svrhom nadzora. Žele da se stručnjacima vrati mogućnost da rade u skladu s najboljim pravilima struke, a za što im je osigurana dostupnost cjeloživotnog obrazovanja. Također, žele da se uloga korisnika u donošenju odluka ojača.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.