Potrošnja građana raste unatoč inflaciji: 'Za sve je kriva tržišna fatamorgana'

Cijene su veće, a potrošnja građana raste. Kako je moguće da trošimo više u inflaciji, objašnjava ekonomski analitičar Petar Vušković. Osim rasta plaća i mirovina, na veću potrošnju utječe i priljev europskog novca, ali i nova valuta. Naime, cijene djeluju niže jer su izražene u eurima, što među kupcima i dalje stvara privid koji naziva ‘tržišnom fatamorganom’. Ipak, inflacija i dalje raste te najviše pogađa umirovljenike.

Građani troše sve više, što potvrđuje i najnoviji podatak Državnog zavoda za statistiku. Tako je potrošnja u svibnju veća za 0,6 posto u odnosu na travanj, a u odnosu na svibanj prošle godine porasla je čak 8,4 posto. Premda rast potrošnje ukazuje na nastavak stabilnog rasta domaćeg gospodarstva, realnost je ipak nešto drugačija. Nameće se pitanje kako je moguće da u jeku poskupljenja potrošnja građana raste. Tako je i potrošnja u maloprodaji u svibnju na godišnjoj razini rasla već 14. mjesec zaredom.

Ekonomski analitičar Petar Vušković za N1 kaže da na rast osobne potrošnje utječe psihologija nove valute, rast plaća i mirovina te transmisijski novac iz EU fondova.

– Mislim da nam cijene robe na policama u eurima i dalje zadaju dosta glavobolja. Nominalno djeluju kao da su 7,5 puta niže nego u vrijeme kada smo imali svoju valutu, premda to, naravno, nije točno. Potrošači se ne snalaze u tom prividu cijene i troše na prehrambene, ali i neprehrambene proizvode. To je tržišna fatamorgana koju trgovci vješto koriste, ističe Vušković, piše N1info.hr.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Vlada je generirala osobnu potrošnju, a pritom i inflaciju. Inflaciju su predstavljali kao grijeh, a dok su taj grijeh osuđivali, dodaje analitičar, istodobno su ga i činili. Kada je riječ o europskom novcu za poduzetnike, iza njega stoji direktna kupovina strojeva, vozila, uredske opreme i ostaloga, što također povećava potrošnju. Loša strana tog rasta je, po njemu, u tome što stvara inflaciju.

Inflaciju najviše osjete umirovljenici, jer je za njih ona veća, s obzirom na to da veći dio mirovine troše upravo na hranu. Kako inflacija najviše pogađa upravo umirovljenike, objasnio je prošloga tjedna u Saboru nekadašnji ministar financija, Boris Lalovac, o čemu više možete pročitati ovdje.