Novosti Više od petine Hrvata u riziku od siromaštva – najpogođeniji su umirovljenici

Više od petine Hrvata u riziku od siromaštva – najpogođeniji su umirovljenici

Marko Repecki
Marko Repecki

04. svibanj 2025.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail

Hrvatska je i dalje iznad europskog prosjeka po udjelu stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prema novim podacima Eurostata za 2024., takav rizik prijeti svakom petom građaninu, a posebno su pogođeni umirovljenici s mirovinama daleko ispod razine dostojne za život.

Umirovljenik, Ilustracija: ChatGPT

Eurostat je krajem travnja objavio najnovije podatke o udjelu stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u državama članicama EU. Prema tim podacima, u 2024. godini 21 posto stanovnika Europske unije bilo je u toj kategoriji, dok je u Hrvatskoj udio iznosio 20,7 posto. Iako Hrvatska ne prednjači, nalazi se iznad prosjeka EU i iza sebe ostavlja samo nešto siromašnije zemlje.

Pexels
Siromaštvo starijih osoba: 'Više od 400.000 umirovljenika ima mirovinu ispod 400 eura'

Najniže stope bilježe Češka (11,3 %), Slovenija (13,0 %) i Nizozemska (14,0 %), dok su s druge strane ljestvice Bugarska (30,3 %), Rumunjska, Grčka i Španjolska, gdje siromaštvo i socijalna isključenost pogađaju više od četvrtine stanovništva. Takvi podaci pokazuju da se Hrvatska ne uspijeva značajnije udaljiti od skupine zemalja koje i dalje imaju ozbiljne probleme s ekonomskom nejednakošću.

U rizik od siromaštva ulaze osobe čiji su prihodi ispod 60 posto medijanskog nacionalnog dohotka, ali i oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskom radnom aktivnošću te u uvjetima ozbiljne materijalne i socijalne deprivacije. U Hrvatskoj je osobito izražena pojava siromaštva u starijoj životnoj dobi, ponajprije među umirovljenicima koji nemaju dodatne izvore prihoda.

Mirovine daleko od dostojanstvenog života

Prema podacima HZMO-a za ožujak 2025. (isplata u travnju), prosječna mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju – bez međunarodnih ugovora – iznosi 642,10 eura. To je tek 45,3 posto prosječne netoplaće u Hrvatskoj za veljaču 2025., koja iznosi 1.416 eura.

Zabrinjava podatak da više od 272 tisuće umirovljenika prima najnižu mirovinu, koja u prosjeku iznosi samo 408,68 eura. Riječ je o iznosu kojim je teško pokriti osnovne troškove života – stanarinu, režije, hranu i lijekove – a kamoli osigurati dostojanstvenu starost.

I među onima koji su radili cijeli radni vijek situacija nije bitno bolja. Umirovljenici s više od 40 godina staža, njih oko 94 tisuće, u prosjeku primaju 939,62 eura mjesečno – što je 66,4 posto prosječne neto plaće. Iako je to iznad praga siromaštva, i dalje nije dovoljno za sigurnu i mirnu starost, osobito ako osoba živi sama i nema drugih izvora prihoda.

U takvim uvjetima nije neobično što mnogi stariji građani prijavljuju da ne mogu redovito kupovati lijekove, platiti sve račune na vrijeme ili priuštiti grijanje u zimskim mjesecima. Mirovina postaje sredstvo preživljavanja, umjesto zaslužene nagrade za desetljeća rada.

Starenje stanovništva povećava pritisak na sustav

Hrvatska je među najstarijim državama članicama EU – udio osoba starijih od 65 godina iz godine u godinu raste, dok broj zaposlenih stagnira ili opada. Takva demografska kretanja dodatno opterećuju ionako napregnut mirovinski sustav, o čemu smo već pisali ovdje.

Zbog toga se već sada postavlja pitanje održivosti sustava u godinama koje dolaze. Ako se ne poduzmu ozbiljne promjene – povećanje najnižih mirovina, bolja usmjerenost socijalnih politika, te dugoročne mjere za jačanje mirovinske štednje – rizik od siromaštva među starijima će i dalje rasti. Umirovljenici su posebno ranjiva skupina jer većina njih nema mogućnost povećanja prihoda.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

eurostat siromaštvo umirovljenici