Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Silvano Hrelja | Foto: Screenshot Youtube/Mirovina.hr
Društvo stari, živimo sve dulje, a demografi predviđaju da ćemo za tridesetak godina imati više od trećine stanovništva starijeg od 65 godina. Da problem nije starenje, nego diskriminacija starijih osoba, takozvani ageizam, jučer je u Saboru upozorio zastupnik Silvano Hrelja.
– Dobra vijest? Svakako, dugovječnost je osnovni dokaz ljudskog napretka. Imati 65 jednostavno nije ono što je nekad bilo. No, koliko god to dobro zvučalo, te brojke nam trebaju biti i upozorenje. Ovoliki broj starijih ljudi, ako ne promijenimo političke postavke, ali i neke društvene obrasce ponašanja kako bismo se prilagodili društvu koja stari, ne znači ništa dobro za nas, rekao je Hrelja.
Prvi izazov svakako je onaj ekonomski, zbog teže fiskalne održivosti uslijed troškova starosnih mirovina te porasta usluga zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe u skladu s većim udjelom starijih ljudi. Drugi izazov je prilagodba društva u pogledu na starenje.
– Starenje nije problem koji možemo riješiti ili bolest koju treba liječiti. Starenje je prirodni, moćni, životni proces koji nas ujedinjuje. Ne postoji jasna granica između starog i mladog nakon koje sve ide nizbrdo. Naučio sam da nije prolaznost vremena ono što starenje čini težim nego što mora biti, već je to ageizam, starosna diskriminacija i stvaranje stereotipa i predrasuda na osnovu godina. Starenje je teško ne zato što si star, već kad te odbacuju kao različitog. Starenje je teško radi društvene predrasude da smo previše stari za nešto, umjesto da otkrije što sve možemo napraviti, rekao je saborski zastupnik.
Podaci EU-a i UN-a pa čak i ona malobrojna hrvatska istraživanja nam govore da je svaka druga osoba ageist, odnosno diskriminator po dobi. Znamo da više od 60 posto starijih ljudi preko 60 godina širom svijeta ima problem s dobivanjem zdravstvene skrbi, upozorio je Hrelja. Gotovo tri četvrtine starijih u svijetu kaže da njihovi prihodi ne pokrivaju osnovne potrebe kao što su hrana, osnovne režije i pristojno opremljen dom.
– Još alarmantnije od tih brojki je da je ovaj oblik diskriminacije toliko prihvatljiv da ga jedva i primjećujemo jer naš društveni diskurs i kultura slave mladost, a starenje prikazuju kao gotovo potpuno negativno iskustvo. Svaka diskriminacija, pa tako i ageizam, tvorevina je društva, mi ih izmišljamo pa ih mi možemo i mijenjati, zaključuje.
Na tom tragu podsjeća i na hvalevrijedan program ‘Stop Ageism’ udruge Starka, o čemu smo pisali ovdje.
– S ove govornice pozivam sve na mobilizaciju protiv ageisma, vas poštovane zastupnice i zastupnici, državne institucije, urede lokalne uprave i samouprave, poduzetništvo, obrazovne institucije, udruge, a najviše medije – uključite se. Idemo čuti priče u medijima i javne rasprave o dobrobitima i prirodnosti starenja, o nakupljanju iskustva, o osjećaju zadovoljstva koji dolazi s podizanjem obitelji, o napuštanju potrebe za dokazivanjem ljudima koji zapravo nisu bitni. Sve su to dobrobiti starenja o kojima, s izuzetkom nekolicine prosvijećenih društvenih komentatora, uopće nitko ne priča, apelirao je u Saboru Hrelja.
Tema je ovo koju, kaže Hrelja, treba zatalasati, razgovarati i poticati međugeneracijsku solidarnost, progovoriti o manjku interesa za rad sa starijima, o ageismu koji ima stvarne i mjerljive učinke na dobrobit ljudi, na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, društvenu povezanost i ekonomsku sigurnost.
– Razgovor o ageismu nije ništa drugo nego razgovor o našoj budućnosti. Usklađivanje mirovina je tema danas, ali ageism je tema sutrašnjice. Nedugo smo u ovoj sabornici donijeli Zakon o inkluzivnom dodatku. Imamo i vrlo jasne zakone za rasne i spolne diskriminatore. Isto to možemo učiniti s ageismom, učiniti ga društveno neprihvatljivim, zaključio je Silvano Hrelja.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Mirogoj još nije vratio stari sjaj: Arkade i crkva na čekanju, evo što kaže Holding
Mirogoj i dalje čeka cjelovitu obnovu. Zasad je dovršena Upravna zgrada i mrtvačnica. Arkadama se i dalje ne može hodati, a obnovu čeka i crkva.
08:24 13 h 21.11.2026
Bakina kuhinja: Brz i sočan kolač s mandarinama u 'tri koraka'
Malo više od pola sata trebat će vam za jednostavan i ukusan voćni kolač. U smjesu dodajte mandarine koje su zvijezda ovog brzog kolača.
08:22 13 h 21.11.2026
Mijenja se formula za drugi stup: Hanfa će mirovinski indeks računati još preciznije
Hanfa od 1. siječnja 2027. uvodi novu metodologiju izračuna MIREX-a, a od 1. travnja 2027. počinju vrijediti nove smjernice za nadzorne odbore.
08:20 13 h 21.11.2026
Brže do inkluzivnog dodatka: Ministarstvo 'tjera' vještake na prekovremeni rad
Ministarstvo rada dozvolilo je radnicima Zavoda za vještačenje da rade do 250 prekovremenih sati godišnje. Odluka nije u skladu sa Zakonom o radu.
08:19 13 h 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 12 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 12 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 11 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 11 h 21.11.2026