Potrošačka košarica HSU-a: 'Osim hrane, većina umirovljenika teško da si može nešto drugo priuštiti'

Ukupno 1.225.246 umirovljenika živi u Hrvatskoj što čini gotovo trećinu stanovništva s prosječnim primanjima od 491,34 eura. Od toga ih oko 306.000 živi s minimalnom mirovinom što ih gura na granicu siromaštva. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) je izračunala potrošačku košaricu umirovljenika i na temelju tih podataka zaključeno je kako oni s prosječnim mirovinama i s riješenim stambenim pitanjem imaju nedovoljno za osnovne životne potrebe. Točnije, mjesečna košarica za dvoje umirovljenika u zajedničkom stanu iznosi 799 eura, a najviše troše na hranu.

Posljednjih godina Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) mijenja paradigmu i percepciju vlastite stranke. Prema programu stranke se u posljednje vrijeme tako okreću i nekim drugim temama koje se dotiču dostojanstvenog života u trećoj životnoj dobi. Riječ je na konferenciji bilo i o utjecaju inflacije i visine mirovine na usklađivanje, a glavna tema je bila predstavljanje umirovljeničke košarice kao jedinog realnog i pravedanog pristupa izračunu inflacije.

Umirovljenici štede nauštrb zdravlja

Sve je veći broj umirovljenika i to ne samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama članicama Europske unije. Predsjednik HSU-a, Veselko Gabričević podsjetio je da 1,3 zaposlena osoba ide na jednog umiroljenika. Naravno da su niske mirovine posljedica toga, ali ako se tome doda i stopa inflacije, dolazi se do poražavajućih podataka prema kojima velik broj umirovljenika umirovljenika živi s jako malom mirovinom i to na rubu siromaštva. Kako bi uspjeli spojiti kraj s krajem, do iduće isplate mirovine, štede nauštrb zdravlja.

Upravo zato se HSU brine o održivom starenju umirovljenika, kako kaže Gabričević, s ciljem da ta dobna skupina vrijeme poslije odlaska u mirovinu može proživjeti dostojanstveno. U prvom redu, mnogim umirovljenicima nedostaju osnovna sredstva za život među kojima je i hrana koja u velikoj mjeri utječe na zdravlje ljudi. Dodaje i kako su niske mirovine usko povezane s lošom i neuravnoteženom prehranom koja uzrokuje niz bolesti, posebno kod osoba treće životne dobi. Tu je prvenstveno riječ o nezaraznim bolestima poput kardiovaskularnih bolesti i raznih drugih bolesti krvožilnih sustava.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Treba uzeti u obzir da oko 306.000 umirovljenika u Hrvatskoj živi s minimalnom mirovinom koja je lani povećana za tri posto. Njihov budžet je u samom startu opterećen. Inače, Gabričević je otkrio kako se mirovine najviše troše na prehranu, stanovanje, struju, plin, i lijekove.

HSU izradio potrošačku košaricu umirovljenika

Na tragu stope rasta inflacije, koja trenutno iznosi 4,1 posto, predsjednica Foruma žena HSU-a Ema Culi je objasnila, ono što je svima poznato, da se stopa inflacije računa uzimanjem indeksa potrošačkih cijena ili, kako to Eurostat kaže, Consumer Price index, odnosno indeks harmoniziranih potrošačkih cijena. Postavlja se pitanje tagira li taj indeks potrošačkih cijena i umirovljeničku populaciju. Rukovodeći se s činjenicom da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 491,34 eura, iz HSU-a smatraju da bi ovaj iznos trebao biti značajno veći.

– Znamo da se prosječna plaća sada kreće oko 1.200 eura, što znači da nije usporediva s prosječnom mirovinom. To je bio okidač za našu izradu potrošačke košarice vodeći se određenim procjenama. Kada radite potrošačku košaricu morate imati određene parametre i procjene od koji ćete krenuti. Mislim da smo na dobrom tragu. Iako se još instituti i pojedine institucije nisu pozabavile ovom tematikom, išli smo od pretpostavke da jedno umirovljeničko kućanstvo, suprug i supruga primaju prosječnu mirovinu od 491 eura. Postavlja se pitanje što oni zapravo mogu kupiti na mjesečnoj razini za tu sumu novaca koja se slijeva u njihov kućni budžet, dodala je Culi.

Mjesečna košarica za dvoje umirovljenika 799 eura

Pri izračunu košarice, iz HSU-a su pretpostavili kako umirovljeni bračni par ima stan u vlasništvu od 60 kvadrata sa svim tehničkim uređajima, stariji automobil srednje niže kategorije, cipele i odjeću te da ne uzimaju receptne lijekove. Kada su tome dodane sve navedene stavke i cijene prehrambenih proizvoda, mjesečna košarica za dvoje umirovljenika stoji 799 eura.

Usporedbom cijena iz siječnja 2023. godine, košarica je poskupjela za 4,42 posto, a hrana je otišla gore 4,08 posto. Na povrće odlazi skoro 13 posto, a na voće otpada 13,6 posto, što dovodi do dvoznamenkaste stope inflacije, pojasnila je Ema Culi.

U nastavku je pojasnila kako bez voća i povrća nema niti nutritivno kvalitetne prehrane. Zahvaljujući Vladinim regulacijama cijena, meso je otišlo četiri posto i riba preko 9 posto. Iako je energija pod kontrolom, i režije su otišle nešto iznad 4 posto. Inače, da se energetski troškovi ne kontroliraju, to bi bilo daleko više. Nadalje, Culi je pojasnila kako, sagledavajući strukturu potrošnje na prehranu, ispada da umirovljenik na hranu troši 43 posto, što je jako veliki postotak.

Umirovljenici najviše primanja daju na nužno održavanje života

Predsjednica Foruma žena je naglasila kako su drugi najveći postotak koji otpada na mjesečnoj razini ostala dobra i usluge osobna njega s 22 posto. Na stanovanje vode, energiju i plin umirovljenicima otpada 15 posto. Na rekreaciju i kulturu odlazi pet posto, i to ako se uzmu u obzir i popusti koji se daju kod kupnje kazališnih karata. Promet i komunikacije su 11 posto i lijekovi su tri posto, ali polazeći od pretpostavke da plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Kategorija prosječne mirovine nije u cenzusu, da umirovljenik ne plaća dodatno zdravstveno osiguranje. Važno je znati da u to nisu uračunati receptni analgetici.

– U ovu košaricu nije ušla tehnika za redovno održavanje stana, popravci, odjeća, obuća, kvar automobila i slični životni troškovi. U cijenu prehrane nisu dodane cijene s tržnica koje su u prosjeku veće za oko 30 posto. Prema tome ispada da umirovljenici 80 posto svojih primanja daju na nekakvo nužno održavanje života. Ono što umirovljenici najredovitije plaćaju od kompletne populacije RH su režije. Ne kasne s režijama jer bi došli u situaciju da im dođe ovrha, što ni jedan umirovljenik ne želi sebi priuštiti jer se to gotovo bezizlazna situacija, smatra Ema Culi

‘Izvanredni troškovi idu na hranu i liječenje’

Dodala je kako je riječ o ‘goloj’ potrošnja. Ako dođe do određenog izvanrednog troška, umirovljenici sami sebi odvajaju od usta. U tom se slučaju, tvrdi Culi, dolazi do začaranog kruga u kojem ćemo dobiti bolesne umirovljenike. Taj će se trošak preliti i na državni proračun, točnije na zdravstvo i prelijeva se općenito na cijelo gospodarstvo. Umirovljenik sa svojom prosječnom mirovinom od 491 eura može sebi priuštiti najosnovnije potrebe za svoj život. Svi izvanredni troškovi idu na štetu hrane i liječenja.

Na to se nadovezao predsjednik HSU-a Veselko Gabričević koji je rekao kako je problematika umirovljeničke košarice vrlo komplicirana i kompleksna. Umirovljenicima je zaista teško živjeti s prosječnom mirovinom. Treba uzeti u obzir i umirovljenike koji imaju minimalnu mirovinu, to je onih 306.000 kojima je Vlada prošle godine povećala mirovine za tri posto.

– Prema tome, veliki broj je umirovljenika siromašan i veliki broj umirovljenika, izuzev prehrane, teško da može nešto drugo platiti, svoje obaveze, režije, izdvojiti za lijekove i ostalo što mu ostane za hranu. Ne daj Bože, da mu se pokvari stari automobil ili na primjer mašina za rublje, on to mora pokriti na uštrb hrane, zaključio je predsjednik HSU-a Veselko Gabričević.