Gotovo polovica vode u Hrvatskoj se gubi zbog starih vodovodnih cijevi i dotrajalog sustava

Kao zemlja s bogatim resursima prirodne izvorske vode, poražavajuće je da gubimo gotovo polovicu zahvaćene vode. Jedan od razloga za gubitak vode je starost vodoopskrbne mreže, cijevi i prateće opreme koji premašuju projektni vijek trajanja, ponegdje i više od 50 godina. Provedenom analizom utvrđeno je kako više od 265.000 stanovnika nije spojeno na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje. Uočen je i sve manji broj lokalnih vodovoda, a ništa bolja nije ni situacija s otpadnim vodama. Kada je riječ o stanovništvu priključenom na sustav odvodnje, na dnu smo ljestvici zemalja članica Europske unije (EU).

U javnoj vodoopskrbi u Hrvatskoj bilježe se ogromni gubici vode. Više od polovice zahvaćene vode se gubi i više od četvrtine milijuna  stanovništva Hrvatske nema pristup vodi za ljudsku potrošnju. Ne samo to, već se samo sedam posto otpadnih voda pročišćava sukladno zakonodavstvu EU-a. Za razliku od Hrvatske, prosjek pročišćenih otpadnih voda u zemljama koje su također članice Europske unije (EU) je 82 posto.

Prema podacima Državnog ureda za reviziju, trenutačno stanje javne vodoopskrbe i odvodnje je nezavidno. Primjerice, 2018. godine je mogućnost priključivanja se na sustav javne vodoopskrbe imalo 3,8 milijuna stanovnika, što je 93,4 posto stanovništva. Umjesto tog postotka, na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje se priključilo njih 87 posto.

Smanjuje se broj lokalnih vodovoda, od kojih pojedini nisu ni registrirani

Poražavajuć je podatak da na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje nije bilo priključeno 265.000 stanovnika, što je 6,5 stanovništva Hrvatske. Uz to, gotovo identičan broj ljudi nije imao pristup vodi za ljudsku potrošnju. Tome treba dodati i činjenicu da 1,3 posto od ukupnog hrvatskog stanovništva koristi vodu lokalnih vodovoda. Najčešće je riječ o vodi bez dezinfekcije, koja se isporučuje bez ikakve prethodne obrade. Od 487 uzoraka iz tih vodovoda, prema istraživanjima, njih 227 ili 46,6 posto je zdravstveno neispravno, piše n1info.hr.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Već u 2022. bila su registrirana samo 204 lokalna vodova što je gotovo upola manje nego što je to bilo zadnjih 10 godina. Kada je riječ o gubicima vode iz javne vodoopskrbe, na godišnjoj razini se u prosjeku zahvaća 480 milijuna metara kubnih. S druge strane, od 480 milijuna metara kubnih, isporučuje se svega 240 milijuna metara kubnih vode za ljudsku potrošnju. Gotovo pola zahvaćene vode se gubi.

Da bi se unaprijedio sustav javne vodoopskrbe, potrebno je sveukupno 1,8 milijardi kuna. Od navedenog iznosa, u periodu od 2018. do 2022. Hrvatske vode su u Program smanjenja gubitaka vode uložile 353 milijuna kuna. Unatoč ulaganju, gubici vode su s 49 posto u 2018. narasli na gotovo 51 posto u 2022. godini. Jedan od razloga za gubitak vode je starost vodoopskrbne mreže, cijevi i prateće opreme koji premašuju projektni vijek trajanja, ponegdje i više od 50 godina.

Po postotku stanovništva priključenog na sustav odvodnje smo na dnu u EU

Ništa bolje nije ni stanje o priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, što je pokazala revizija. Hrvatska je 2021. godine, prema podacima Eurostata, brojala 57,4 stanovništva priključenog na sustav javne odvodnje komunalnih otpadnih voda, zbog čega smo na dnu ljestvice država članica EU-a.

Čak 43 posto stanovništva Hrvatske je priključeno na individualne sustave odvodnje, prema podacima Hrvatskih voda za 2021. godinu, a samo 3,5 posto otpadnih voda je transportirano iz tih spremnika u postrojenja za obradu otpadnih voda. Nepoznanica je broj ljudi koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje, kao i koliki broj ljudi ispušta otpadne vode u prirodu bez ikakvog prethodnog tretiranja.

Državni ured za reviziju je utvrdio niz nepovoljnosti i slabosti tog sustava. Ne samo da nedostaje registar vodoopskrbnih projekata i da su neutvrđeni pokazatelji temeljem kojih bi se pratilo smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima. Nakon provedene analize, Državni ured za reviziju unaprjeđenje kvalitete vode i njene dostupnosti za ljudsku potrošnju ocijenio ‘djelomično učinkovitom’, piše n1info.hr.