Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Ilustracija: Pixabay
Zamislite da platite apartman stotinu eura za noć, koju onda provedete bez struje. Upravo to se dogodilo sinoć u Vodicama, Tribunju, Srimi, Jadriji, Prviću i ostalim okolnim mjestima i otocima. Struje je nestalo u 23 sata, vraćala se postepeno tijekom noći po naseljima, a na otok Prvić je stigla tek jutros u 9 sati. Sve se to događa u srcu turističke sezone, a iz HEP-a za sibenik.in kažu da je uzrok preveliko opterećenje sustava zbog čega je došlo do kvara u elektroenergetskom postrojenju HEP-a u Bilicama.
Zanimljivo i da je samo dan ranije, u utorak u Hrvatskoj zabilježena nova rekordna potrošnja električne energije od 3.341 megavatsata (MWh), što je objavio Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). Kako možete postići maksimalnu uštedu električne energije, što će vam utjecati i na visinu iznosa računa za struju, možete pročitati ovdje.
Upravo su Vodice najveći potrošač električne energije, budući da na tom području trenutno boravi najviše turista u Šibensko-kninskoj županiji. Ipak, turista je oduvijek u Vodicama bilo previše pa se ovakve pojave nisu događale. Nije teško zaključiti da su svemu kumovali klima uređaji, kojih je sve više i koji rade i noću, jer se temperature ne spuštaju ispod 30 stupnjeva, bez daška vjetra. Kako je bilo spavati domaćima, ali i turistima, među kojima je i puno male djece, bez klime ili barem ventilatora, ne treba ni govoriti. Noć su otežali i ‘morski’ komarci od kojih se nemoguće obraniti bez aparatića, no ni ta opcija nije bila na raspolaganju.
Premda ovaj nestanak struje djeluje kao neki izolirani događaj, on to nipošto nije. Očito je da HEP-ova zastarjela infrastruktura više ne ide u korak s modernim navikama potrošača. O tomu svjedoči i najveći nestanak struje u povijesti, koji se dogodio 21. lipnja ove godine, u srcu predsezone kada su zbog vrućina također masovno radile klime. Tada je pak bez struje ostala skoro cijela Dalmacija između podne i 15 sati, uz postepena vraćanja, baš u vrijeme kuhanja ručka. Nestanak struje tada je zahvatio mrežu od Albanije preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine pa sve do juga Hrvatske.
Stručnjak za energetiku Ivica Jakić još je tada za index.hr upozorio ako je uzrok ovakvim kvarovima doista prekomjerna potrošnja, da onda nećemo imati sigurno ljeto. I doista, sinoć se to moglo vidjeti na primjeru Vodica i okolnih mjesta.
– Računajte da svaki klima-uređaj troši oko 2 kW struje ovisno o snazi i da se to strašno povećava. U Dalmaciji je jako velik broj apartmana i gotovo svi imaju klima-uređaje. To po jednoj zgradi može utjecati na povećanje i do 25 kW snage. A kada su projektirali i gradili te stanove i apartmane, nisu svi tražili dostatan priključak snage u odnosu na to koliko misle imati potrošnje električne energije. I onda kada se uključi klima, dođe do raspada sustava, pojasnio je Jakić.
Prijenosna i distributivna mreža u Hrvatskoj nije projektirana za toliku potrošnju, što Jakić navodi kao činjenicu. U manjim mjestima, koja su ljeti turističke hit destinacije, turistima su vodovi spojeni uz prozore apartmana, a nezaštićeni kablovi po ulicama vise između dva nerijetko trula drvena stupa. Žice se krpaju, izolacija je nikakva, a kod svakog većeg nevremena dolazi do kvara pa čak i požara. Ispod radara prošla je i informacija da je prošlo ljeto na Prviću kvar na strujnom vodu doveo do požara kojeg su na kraju jedva ugasila dva kanadera.
No, nije za sve kriv ni HEP. Navike potrošača uvelike utječu na sve gore stanje, što pak ne opravdava sustavno neulaganje u infrastrukturu. Međutim, klima uređaji postali su standard, a ne luksuz, a s tim se standardom ne raspolaže racionalno. Drugim riječima, klima uređaji rade danonoćno, na vrlo niskim temperaturama u odnosu na one vanjske i bez korištenja opcije štedljivog načina rada.
Dovoljno je samo da se prisjetimo 80-ih godina kada su redukcije struje bile ‘normalna’ stvar. Svaki treći dan domaćinstva u Hrvatskoj bila su bez električne energije od 14 do 23 sata. Drastična redukcija započela je 15. rujna 1983. godine, u vrijeme turističke postsezone. Jedno je sigurno, a to je da nikomu nije bio problem što mu ne radi klima ili aparatić za komarce, mobitel, tablet ili laptop. Živjelo se, radilo, kuhalo i normalno funkcioniralo. Ipak, četiri desetljeća kasnije kontekst je novi, a država će se s time morati vrlo ozbiljno pozabaviti.
Jedno od rješenja, uz solarne panele kojih kronično nedostaje u suncem okupanoj Dalmaciji, možda je i podmorski kabel, no Hrvatska je taj projekt odbila pa je on završio u Srbiji.
– Hrvatskoj se nudio podmorski kabel Hrvatska – Italija koji bi spajao trafostanicu Konjsko s Villa Novom u Italiji i rasteretio ove dalekovode o kojima mi sada ovisimo. A Hrvatska je tada to odbila i taj je podmorski kabel otišao u Crnu Goru, spojio ih s Italijom i sada funkcionira, a preko Crne Gore spojen je sa Srbijom, rekao je stručnjak Jakić.
Ako će nestanci struje doista biti sve češća pojava, onda bi bilo korisno znati kako se na to pripremiti. Pravog odgovora zapravo ni nema, jer nas ta situacija uvijek dočeka nespremne. Ipak, bilo bi dobro uvijek imati donekle napunjenu bateriju mobitela, a pri ruci ručnu bateriju koja život znači upravo u ovakvim noćnim nestancima struje. U nuždi nam za osvjetljenje može pomoći i mobitel.
Kada nestane struje, dobro je iskopčati kabel klima uređaj iz utičnice i ugasiti sklopku bojlera, odnosno sve one aparate koji ‘vuku’ najviše struje, kako prilikom njezina povratka ne bi iznova došlo do preopterećenja sustava. Kućanske aparate treba postepeno vraćati u funkciju. Isto tako, za vrijeme nestanka struje po velikim vrućinama ne bi uopće trebalo otvarati kištru, ali ni hladnjak osim u nuždi.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Zašto je ministrica krivo pitala Kekin 'Jeste me slušala?'
U obraćanju s poštovanjem koristi se množina i kad se obraća jednoj osobi. U pitanjima treba koristiti i česticu 'li'.
07:25 13 h 23.08.2026
Projekt pomoći starijima se nastavlja: Grad dao 35.000 eura za zaposlene
U Zadru se nastavlja 'Pokret 2+' za podršku starijima u svakodnevnom životu. Obuhvaća gotovo 200 korisnika, a pomoć im pruža 26 djelatnika.
07:23 13 h 23.08.2026
Bogati umirovljenici žrtve deficita: Ova zemlja želi ograničiti rast najviših mirovina
Manjak u državnoj kasi Francuska želi pokrpati tako da ograniči rast najviših mirovina. Mjera bi mogla obuhvatiti umirovljenike s više od 2.000 eura.
07:15 1 d 22.08.2026
Umirovljenici otjerani s plaže jer nisu htjeli platiti ležaljke: 'Znamo naša prava'
Vlasnik ležaljki na plaži u Crikvenici otjerao je umirovljenike koji ih nisu htjeli unajmiti. Ležaljkama je prekrio cijelu plažu iako su bile prazne.
07:14 1 d 22.08.2026
Trebate dizalo u zgradi: Poziv za sufinanciranje vrijedi još samo nekoliko dana
Vlasti pokrivaju troškove ugradnje dizala, a poziv je otvoren do kraja mjeseca. Vrijedi i za uređaje za olakšan pristup slabo pokretnim osobama.
07:13 1 d 22.08.2026
Umirovljenika koji rade 3.300 više nego lani: Evo koliko ih je zaposleno u turizmu
Rad u mirovini sve je popularniji. Na pola radnog vremena zaposleno je oko 3.300 umirovljenika više nego lani, a mnogi rade u turizmu.
07:13 1 d 22.08.2026
Preko 167 milijuna eura doprinosa za drugi stup: Uplate za treći stup 6,8 posto manje
Imovina fondova u drugom i trećem stupu porasla je u srpnju. U mjesec dana je poraslo i članstvo u oba stupa.
14:52 2 d 21.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 13 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 13 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 11 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 13 h 23.08.2026