Branje medvjeđeg luka zahtijeva poseban oprez: Može se zamijeniti s otrovnom biljkom mrazovac

Biljka mrazovac je višegodišnja biljka koja izgledom podsjeća na medvjeđi luk koji se bere i jede. Ipak, mrazovac je otrovan pa je potreban oprez, a na to su upozorili i iz Hrvatske gorske službe spašavanja koji su nedavno spašavali osobu koja se otrovala. Napisali su i detaljne upute, ali i simptome trovanja.

Mnogi beru medvjeđi luk koji se jede i koji je zdrav, ali problem je u tome što izgledom podsjeća na jednu drugu biljku koja je otrovna, na mrazovac. Na ovo su upozorili i iz HGSS-a.

Razlika između mrazovca i medvjeđeg luka

Biljka mrazovac je višegodišnja zeljasta biljka visoka od 20 do 45 centimetara. Zelenih je listova i cvjeta od kolovoza do studenog, a kada je toplije vrijeme i duže. Naziva se i jesenji šafran, jesenski mrazovac, kaćunak, biljni arsenik ili mrazova sestrica. Raste na vlažnim travnjacima od nizinskih do planinskih područja kopnene Hrvatske. Otrovan je kolhicin koji se nalazi u svim dijelovima biljke i koji je razlog trovanja, kako su objasnili iz HGSS-a.

Do trovanja dolazi jer berači medvjeđeg luka uberu, a potom i pojedu mrazovac. Naime, list mrazovca sličan je listu jestivog medvjeđeg luka. Ako berete medvjeđi luk potrebno je biti posebno oprezan, a savjet HGSS-a je da se obavezno prije upoznate s izgledom biljke, ali i da berete list po list. Jednako tako, medvjeđi luk možete prepoznati po mirisu luka. On je izuzetno zdrav i može utjecati na snižavanje krvnog tlaka, a jača i motorne funkcije crijeva. Ima i baktericidno, fungicidno i antiskorbutično djelovanje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Simptomi trovanja

Kako ne bi došlo do trovanja, uvijek pazite da ne berete ništa što vam je sumnjivo, a pogotovo tako nešto ne konzumirajte. Iz HGSS-a su otkrili i kako prepoznati da se radi o trovanju.

– Otrovanje se bilježi u dva vala od 0,5 – 2 h do 12 h nakon unosa (ovisno o unesenoj količini otrova), te nakon 24-72 h nakon unosa. Simptomi su generalni te uključuju: mučninu, povraćanje, bol u trbuhu, proljevaste stolice. U drugoj fazi javljaju se multiorganska zatajenja: srčano zatajenje, aritmije, zatajenje bubrega i jetre, respiratorni distres, te na kraju nastupa smrt ako se ne liječi otrovanje, pišu iz HGSS-a.

Osim na otrovanje, nedavno su iz Gorske službe upozorili i berače gljiva da paze na jednu stvar. Točnije, upozorili su ih da paze na sigurnost jer se vrlo lako mogu izgubiti u šumi u potrazi za šumskim ljepoticama, a više smo pisali ovdje.