Država se hvali rastom zaposlenih, evo koliko je među njima stranaca i umirovljenika

Gotovo 160.000 radnih dozvola izdao je MUP strancima ove godine do kraja rujna. Najviše stranaca radi u građevini, turizmu i ugostiteljstvu, a praznine na tržištu rada krpa i više od 32.000 umirovljenika koji rade. Dok građani u mirovini radom popunjavaju kućni budžet, stranci novac šalju uglavnom u zemlje iz kojih dolaze. Većina njih radi za bruto plaću koja jedva prelazi 1.000 eura, što ih čini jeftinom radnom snagom, a brojčano podižu i podatke o sve većoj zaposlenosti.

Policija je ove godine strancima do kraja rujna izdala 158.837 dozvola za boravak i rad. Najviše stranih radnika je u građevini, njih 55.507, dok ih je u turizmu i ugostiteljstvu 48.184. Više od 20.000 ih je u industriji, više od 11.000 u prometu i vezama, a u trgovini više od 5.800, prema podacima MUP-a. Pokazatelj je to ujedno i u kojim branšama nedostaje najviše radnika, a praznine na tržištu rada krpaju i umirovljenici.

Najviše stranaca dolazi raditi iz Bosne i Hercegovine

Najveći broj stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, njih više od 30.000, zatim oko 25.000 iz Nepala, a nešto manje od toga, 23.000 iz Srbije. U Hrvatskoj radi i oko 15.000 Indijaca, oko 12.000 Makedonaca te oko 10.000 Filipinaca i Bangladešana. S Kosova ih je oko 6.000, a oko 5.000 iz Uzbekistana i Egipta.

Radi i više od 32.000 umirovljenika, od čega oko 5.500 u trgovini. Umirovljenici će se ubuduće moći zaposliti na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Zasad je moguće raditi samo na pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine, ali postoje izuzeci. Naime, 365 korisnika prema posebnim propisima već radi osam sati dnevno, a na račun im osim cijele plaće sjeda i pola mirovine. Među njima su policajci, vojnici, vatrogasci i ostali, ali ne i branitelji, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Istovremeno, Vlada se hvali sa sve manjom nezaposlenošću, premda je među nezaposlenima najviše starijih osoba. Rekordnu nezaposlenost prati i sve veća zaposlenost. Tako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi 1.740,383 radnika u rujnu, što je 3,74 posto više u odnosu na isti period 2023. godine, 6,32 posto više nego 2022. te 8,75 posto nego 2021. godine.

Stranci rade za plaću od oko 1.000 eura, ali bruto

Pozitivno se to odražava i na omjer radnika i umirovljenika. Na jednog umirovljenika dolazi 1,42 radnik, što je i dalje nepovoljan odnos građana koji rade i koji su u mirovini. Pritom Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan, o čemu smo pisali ovdje. Gledamo li po gradovima, najbolji omjer umirovljenika i radnika ima Varaždin, gdje na svakog korisnika mirovina dolaze 2,73 zaposlena.

Za nešto više od 9.000 stranih radnika iz trećih zemalja u Ministarstvu rada imaju podatke o prosječnim plaćama. Kako ih većina radi u ugostiteljstvu, prosječna plaća nešto je veća od tisuću eura, pohvalio se nedavno i ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić. S obzirom na to da najviše zaposlenih radi u ugostiteljskom sektoru, te prosječne plaće iznose nešto više od tisuću eura, ali bruto pa je jasno da su strani radnici vrlo jeftina radna snaga s plaćama tek nešto većima od one minimalne.

Od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tražili smo podatak kolika je prosječna plaća umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena, ali tu evidenciju, kako kažu, ne vode. Inače, prosječna neto plaća, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu je iznosila 1.324 eura, pri čemu je medijalna plaća 200 eura manja, odnosno 1.134 eura, što znači da polovina radnika radi za manje od toga iznosa, a polovina za više.