Izbor sudaca Ustavnog suda je izazvao puno problema; Evo tko su oni i koliko su stari

Novoizabrani suci Ustavnog suda su prisegnuli na dužnost u Uredu predsjednika Zorana Milanovića. Ovo se dogodilo u subotu, a komentari se i dalje ne smiruju. Naime, izbor sudaca se odigrao u tajnosti dok bi, prema Ustavu, poziv za postupak izbora sudaca trebao biti poslan raznim institucijama i objavljen u Narodnim novinama. Jednako tako, upitno je i što su četiri suca sama sebi produljila mandat. Ovaj protuustavni čin je osudio i sam predsjednik Zoran Milanović koji smatra da bi ti suci trebali dati otkaz. Otkrivamo tko su novi ustavni suci, a zanimljivo je kako je većina sudaca starije dobi.

Dok su trebali biti izabrani još u petak, suci Ustavnog suda su odabrani u subotu, a potom su u 14 sati prisegli na dužnost u Uredu predsjednika. Njih je deset, a četvero si ih je samo sebi produljilo mandat, što je protuustavno. Problem je i izbor sudaca koji je protekao udaljen od očiju javnosti, što također nije po protokolu. Donosimo detalje o novim ustavnim sucima.

Kako se biraju ustavni suci?

Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata, kako se navodi na stranici Ustavnog suda.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nakon proteka roka navedenog u pozivu, nadležni odbor ispituje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor sudaca i nepravovaljane kandidature odbacuje. Nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda.

Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira. Nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.

Tko može biti sudac Ustavnog suda?

Za suca Ustavnog suda može se izabrati osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost. Izabrani suci Ustavnog suda stupaju na dužnost na dan isteka mandata sudaca umjesto kojih su izabrani. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. Sveučilišni nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda može, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveučilišni nastavnik pravnih znanosti.

Dva su velika problema s izborom ustavnih sudaca

Ipak, nedavni odabir ustavnih sudaca nije baš prošao po planu, odnosno prema Ustavu, a o svemu se oglasio i predsjednik države, Zoran Milanović. Naime, dva su velika problema. Četvero sudaca je tako samo sebi produljilo mandat, za što ne postoje osnove u Ustavu, jer Ustav propisuje kada završavaju mandati ustavnih sudaca.

– O razmjerima udara koji je napravio dio sudaca Ustavnog suda najbolje govori činjenica da je prilikom posljednje izmjene Ustava razmatran i prijedlog da ustavnim sucima traje mandat do izbora novih. Takav prijedlog je odbijen i usvojeno je postojeće ustavno rješenje – da se mandat može produžiti do izbora novih sudaca, ali najduže šest mjeseci. To je jedina i prava volja ustavotvorca i to kaže tekst Ustava. Svako drugo tumačenje je zloupotreba i mijenjanje Ustava. Mandat sudaca ustavnog suda određen je Ustavom i ne može se mijenjati bez promjene Ustava, navodi Milanović.

Odluka o sucima je donesena u tajnosti

Milanović smatra da bi tih četvero sudaca trebalo dati ostavke. Drugi problem je i što je odluka o sucima donesena u tajnosti, a ne prema gore spomenutom protokolu.

– Ovakvim postupanjem neki suci Ustavnog suda su sami sebe, odlučujući o vlastitim mandatima, stavili u položaj ustavotvorca. Oni mijenjaju Ustav po vlastitoj procjeni. Oni „štite“ Ustav tako da ga namjerno krše. Da stvar bude gora, odluka je donesena na tajnoj sjednici i o njoj ne samo da nije bila obaviještena javnost nego ni Hrvatski sabor koji je po zakonu morao biti obaviješten. Ovako postupanje je nezabilježeno u hrvatskoj povijesti i predstavlja do sada najveći udar na ustavni poredak Republike Hrvatske – na demokraciju utemeljenu na vladavini prava. Najmanje što mogu napraviti takvi otimači Ustava – njih četvero koji su još na Ustavnom sudu – je da daju ostavke, jer njima i njihovim odlukama više nitko ne može vjerovati. Time bi dali priliku Ustavnom sudu da vrati povjerenje građana i institucija u svoj rad, objasnio je Milanović.

Tko su izabrani ustavni suci?

Sudac Andrej Abramović je prisegnuo na drugi mandat. On ima 58 godina. Izabran je i sudac Ante Galić, sudac Visokog upravnog suda koji je dobio najmanje glasova, a on je poznat i po SMS aferi s Josipom Rimac. On je diplomirao 1986. godine, dok se ne navodi koliko mu je točno godina.

Sudac Miroslav Šumanović ima 67 godina. On ima konzervativne stavove, a kao odvjetnik je i bio jedan od branitelja HDZ-a u slučaju Fimi Media. Lovorka Kušan je također izabrana, a ima 56 godina. Ona ima više od 20 godina iskustva zastupanja pred hrvatskim sudovima, ali i pred Europskim sudom za ljudska prava. Bila je i govornica na brojnim konferencijama i predavanjima.

Rajko Mlinarić je rođen 1958. godine, što znači da ima 66 godina. On je i branitelj iz Domovinskog rata, a iza sebe ima i niz znanstvenih, stručnih radova i predavanja. Idući je Dražen Bošnjaković, bivši ministar pravosuđa. On ima 63 godine, a bio je i zastupnik u petom, šestom, osmom, devetom i desetom sazivu Hrvatskog sabora.

Sanja Bezbradica Jelavić je prije dvije godine proglašena Zagrepčankom godine. Ona se borila protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama. Također, dobila je i spor protiv Hrvatske kod zastupanja obitelj tragično preminule djevojčice Madine Hussiny koja je s obitelji izbjegla iz Afganistana.

Među odabranima su i profesori

Biljana Kostadinov je predstojnica Katedre za ustavno pravo, a bila je i profesorica, docentica, viša asistentica i znanstvena asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Predsjednica je Hrvatske udruge za ustavno pravo, osnivačica Hrvatsko-kanadskog akademskog društva te članica Hrvatske akademije za pravne znanosti.

Frane Staničić je još jedan izabrani ustavni sudac. On ima 43 godine, a bio je profesor, docent, viši asistent za upravno pravo Pravnog fakulteta. Ove godine je imenovan u Etičko povjerenstvo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i u Etičko povjerenstvo za izbor članova u Europski parlament. Član je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2019. do 2024. bio je član Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

Maša Marochini Zrinski je od listopada 2023. godine Predstojnica Zavoda za ljudska prava Pravnog fakulteta u Rijeci. Upravo je tamo nositeljica, odnosno sunositeljica brojnih kolegija i održava nastavu na svim razinama studija. Članica je i Hrvatske akademije pravne znanosti, a od ove godine i Hrvatskog društva pravnika Rijeka. Ona ima 41 godinu.