Male tajne hrvatskog jezika: Kako deklinirati riječi poput ZET, SMS i FBI?

Znate kako ide ona pjesma Ive Amulića – Ne može nam ništa KGB, ne može nam ništa CIA, ne može nam ništa FBI. Svaka spomenuta riječ napisana tiskanim slovima je akronim. No, postavlja se pitanje kako ih pravilno deklinirati kad nisu u nominativu jednine. Umeće li se crtica na kraj akronima? Treba li kod deklinacije umetnuti slovo j? Kako odrediti rod akronima? Donosimo vam odgovor na tu pravopisnu dilemu.

Akronim ili pokrata je riječ koja je nastala od početnih slova imena ili kombiniranjem početnih slova višečlanog naziva. Iako ljudi često misle da su akronimi isto što i kratice, riječ je zapravo o različitim pojmovima. Akronimi oblikuju novu riječ koja se može koristiti samostalno, dok su kratice skraćene riječi koje se osobito često koriste u znanstvenim i administrativnim stilovima pisanja, poput gđa li dr. Kako ih deklinirati, pitanje je koje često muči stanovnike Hrvatske. No nemojte se brinuti, naš sestrinski portal Srednja.hr vam je to fantastično objasnio.

Pišu se velikim slovima

U pravilu, akronimi se pišu velikim slovima, a iznimno sadržavaju i malo slovo, na primjer BiH, PiG ili Wi-Fi. U većini se pokrata veznici i prijedlozi izostavljaju, pa tako koristimo akronime FER (Fakultet elektronike i računalstva) i PDV (porez na dodanu vrijednost). Prilikom deklinacije pokrata padežni se nastavak dodaje osnovnom obliku akronima, a između njih se umeće spojnica. Evo nekoliko primjera:

Uputio sam prigovor ZET-u jer mislim da kazna nije bila opravdana.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Švedska se odlučila dogovoriti s NATO-om.

Znaju li mlađe generacije kako SMS-ati?

Rod akronima

Većina je pokrata muškoga roda i u jednini neovisno o tome kojega je roda i broja višerječni naziv od kojega su izvedene, navodi pravopis.hr. Ispravno je pisati ovaj HAK, ovaj EU, ovaj UN. Akronimi koji završavaju na -a i čitaju se kao riječ ženskoga su roda, primjerice ova INA i ova HVIDRA. No, oni akronimi koji završavaju na -a, ali se ne čitaju kao riječ muškog su roda, na primjer ovaj DNA.

Kad su akronimi ženskog roda, prilikom deklinacije završno -a se piše, ali se ne čita. Na primjer, pisat ćemo CIA-jin, ali ćemo čitati ‘cijin’. Pisat ćemo IRA-e, ali čitati ‘ire’.

Kada akronimi u izgovoru završavaju glasom -i, iza spojnice se prilikom deklinacije umeće slovo j. Primjeri su BBC-jev, FOI-jev, PC-jev. Kada akronimi u izgovoru ne razvršavaju na -i, j se ne umeće, primjerice CSI-ev i FBI-ev.

Leksikalizacija akronima

Akronimi se mogu i leksikalizirati, odnosno postati nova riječ. U tom slučaju neće se pisati velikim slovima, a prilikom deklinacije neće se umetati spojnica. Primjerice, u obliku Zet pisat ćemo Zetov i zetovac, a ne ZET-ov i ZET-ovac.

U hrvatskom koristimo brojne leksikalizirane akronime iz stranih jezika. Primjerice, riječ sida dolazi iz francuskog syndrome d’immunodéficitaire acquisé, modem iz engleskog modulator-demodulator, a Gulag iz ruskog Glávnoe upravlénie ispravítel’no-trúdovih lágerej.

Akronimi često dolaze u frazama s drugim imenicama. U tim slučajevima deklinira se samo imenica. Pokrate i imenice pišu se kao dvije riječi, na primjer PVC stolarija ili LED žarulja. Spojnice se ne koriste između akronima i imenice, osim ako ju akronim već ne sadrži, na primjer CD-ROM pogon. Kod veza između akronima i imenica treba izbjegavati pleonazme, tako je bolje pisati LCD umjesto LCD monitor jer akronim LCD već sadrži tu riječ (Liquid Crystal Display). Takve je fraze također preporučljivo oblikovati u skladu sa sintaktičkom normom hrvatskog jezika, tako je bolje pisati faza REM nego REM faza. Prošlog tjedna smo pojasnili živi li osoba ‘u Utrini’ ili ‘u Utrinama’, a više o tome pročitajte ovdje.