Kako Danci gledaju na podizanje dobi za mirovinu: '70 godina je puno, želiš kvalitetan život'

Danska podiže dob za odlazak u mirovinu na 70 godina do 2040., a trenutačno je granica 67 godina. Međutim, većina Danaca i dalje odlazi u mirovinu prije zakonske dobi. Mnogi smatraju da je 70 godina previše i žele kvalitetan život nakon rada. Stručnjaci upozoravaju na sve veće razlike između onih koji si mogu priuštiti raniji odlazak u mirovinu i onih koji nemaju tu mogućnost. Dio stručnjaka smatra da je zbog starenja stanovništva to jedini način, a dio pak smatra da je pretjerano držati se modela koji s godinama povećava dob za odlazak u mirovinu.

Danski parlament u svibnju je usvojio zakon kojim se dob za odlazak u mirovinu do 2040. podiže na 70 godina, s dosadašnjih 67, više o tom pisali smo ovdje. Trenutačno je granica 67 godina, a nova pravila osobito će pogoditi mlađe generacije. Danska je još 2006. godine povezala službenu dob za mirovinu s očekivanim životnim vijekom i od tada ju revidira svakih pet godina. Prema toj formuli, dob će 2030. porasti na 68 godina, 2035. na 69, a svi rođeni nakon 1970. godine morat će raditi do 70. godine života, prenosi france24. Među njima je i Evans, 53-godišnja bankovna službenica koja planira otići u mirovinu sa 65 ili 66 godina – čak i ako to znači da neće ostvariti punu mirovinu.

– Mislim da je 70 godina puno. Želiš uživati u onom drugom dijelu života i imati kvalitetan život nakon rada, rekla je Evans za AFP.

Mnogi Danci odlaze u mirovinu prije zakonske dobi

Podaci pokazuju da mnogi Danci u stvarnosti i dalje odlaze u mirovinu i prije zakonske dobi. U 2022., kada je službena dob za mirovinu bila 67 godina, prosječna stvarna dob umirovljenja bila je oko 64 godine, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Otprilike 20 posto umirovljenika odlazi u mirovinu jer ne mogu pronaći posao ili su previše bolesni da bi nastavili raditi, kaže Aske Juul Lassen, etnolog sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji se bavi proučavanjem starijih radnika. Lassen ističe da je za tih 20 posto jako važno hoće li se dob za mirovinu ponovno povećati i dodajte da nepravednosti s godinama rastu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Postoji sve veći jaz između onih koji si zbog financija mogu priuštiti raniji odlazak u mirovinu i onih koji to ne mogu, upozorava Damoun Ashournia, glavni ekonomist Danske konfederacije sindikata. Mnoge zemlje već neko vrijeme podižu dob za umirovljenje, a u Hrvatskoj je još uvijek 65 za muškarce, a do 2030. će se s tim ujednačiti i žene. Svjetska banka je nedavno predložila da dob za umirovljenje u Hrvatskoj bude 72 godine, više o tome ovdje. Camilla Rasmussen, 37-godišnja članica sindikata i medicinska sestra na gastroenterologiji u jednoj bolnici u Kopenhagenu, uvjerena je da neće fizički moći raditi do 70. godine.

– To bi mi bilo jako teško, hodam po 10.000 koraka dnevno. Ako još budem ovdje sa 70, mislim da to nije fer prema pacijentima, kazala je medicinska sestra.

Mnogi Danci i privatno štede za starost

Danski mirovinski sustav sastoji se od nekoliko dijelova. Uz osnovnu državnu mirovinu koja trenutačno iznosi oko 7.198 danskih kruna (oko 964 eura mjesečno), umirovljenici imaju i dvije dodatne mirovine koje financira poslodavac – jedna je obavezna, a druga dobrovoljna. Osim toga, mnogi građani dodatno štede i privatno za starost.  Ekonomist Ashournia smatra da je podizanje dobne granice na 70 godina nužno za očuvanje danskog socijalnog modela, budući da populacija ubrzano stari. No, kritizira sustav automatskog povećanja dobne granice svakih pet godina, što bi do 2070. značilo odlazak u mirovinu sa 74 godine.

Zamjenika direktora Konfederacije danskih poslodavaca Erik Simonsen podržava trenutačni pristup i smatra da je to jedini održivi put. Poručuje da je to najpametniji način da se sustav očuva jer ‘što duže živimo, to moramo duže i raditi’, tvrdi.  S druge strane, danska premijerka Mette Frederiksen najavila je preispitivanje sustava kada granica dosegne 70 godina. Konfederacija sindikata predlaže sporije povećavanje. Naprimjer, pola godine na svaku godinu rasta očekivanog životnog vijeka.