Kako pripremiti voćke za zimu: Razgovarali smo s profesorom Goranom Frukom

Jesen je vrijeme berbe voća, a nakon što se plodovi uberu, važno ih je pravilno spremiti kako bi dugo trajali. Razgovarali smo s profesorom Goranom Frukom s Agronomskom fakulteta što učiniti kako bi plodovi što dulje trajali i što je potrebno kako bi se voćke pripremile za zimu. Dao nam je i recept za kalcijevu otopinu u koju se potapaju kruške i jabuke kako bi dulje trajale. Osim čuvanja plodova, važno je pripremiti i voćke za zimu, od defolijacije do rezidbe, kako bi stabla bila zdrava i rodna i iduće godine.

Jesen je iza ugla, a berbe voća su polako krenule. Nakon berbe treba pravilno spremiti voće kako bi što dulje trajalo, a korisno je i pripremiti voćke za nadolazeću zimu. Razgovarali smo s profesorom Goranom Frukom sa Zavoda za voćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu o tome kako pripremiti voćna stabla za zimu.

Osušiti plodove prije skladištenja

Ako nakon berbe jabuka ne namjeravate sve potrošiti na izradu jabukovače ili jabučnog octa, dobro je znati kako ih sačuvati da vam što dulje traju. Profesor Fruk kaže da je nakon berbe važno osušiti plodove od vlage. Najbolje je pustiti plodove da se sami osuše na zraku i bez brisanja. Naime, brisanjem s krpom mogli bismo skinuti i prirodnu voštanu prevlaku na površini ploda koja štiti plod od nepovoljnih uvjeta, isušivanja i štetnika.

Plodovi koji se skladište dok su vlažni podložniji su truleži uzrokovanim raznim patogenima, posebice gljivama. Osušeni plodovi mogu se složiti u gajbice i staviti na hladno mjesto, naprimjer u podrum. Temperatura bi trebala biti što niža, između jedan i tri Celzijeva stupnja. Eurostatovi podaci pokazuju da je cijena voća u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana porasla za oko 10 posto., što je puno više od prosjeka EU-a. Više o tome pisali smo ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Gajbice ne smiju biti pretrpane plodovima a idealno bi bilo da su plodovi složeni u najviše tri reda u svakoj gajbici. Gajbice u spremištu ne bi smjele biti na podu jer to onemogućava strujanje zraka pa je dobro staviti ih na paletu ili na pod staviti jednu praznu gajbicu. Prostor u kojem se plodovi čuvaju potrebno je redovito provjetravati zbog nakupljanja etilena, biljnog hormona dozrijevanja. Dio vrsta ima plodove, koje nazivamo klimakterijski plodovi. To su vrste čiji plodovi mogu dospjeti ubrani upravo zbog sposobnosti proizvodnje etilena koji potiče dozrijevanje, kazao nam je profesor Fruk.

Otopina kalcija koja produljuje trajanje voća

Ovisno o sorti, vremenu berbe i uvjetima čuvanja, jabuke i kruške se mogu dugo čuvati od 4 do 13 mjeseci, šljive otprilike 1 do 2 mjeseca, trešnje 2 do 4 tjedna, breskve 1 do 3 mjeseca. Kako bi im se produžila sposobnost čuvanja, preporučuje se jabuke i kruške potopiti u otopinu kalcija prije skladištenja. Kalcij plodu daje čvrstoću i time ga štiti da ne bi prebrzo omekšao kao i od napada raznih patogena, objašnjava profesor Fruk. Za otopinu za potapanje plodova u kalcij pomiješajte 10 litara vode, 400 grama kalcijevog klorida, 20 grama vinobrana i 10 mililitara ovlaživača. Plodove potopite u otopinu od tri do pet minuta, poručuje profesor. U Hrvatskoj je zabranjeno tretirati plodove pesticidima nakon berbe, istaknuo je.

– Tretiranje plodova pesticidima nakon berbe u Hrvatskoj nije dopušteno i nema registriranih sredstava za tu namjenu osim kod agruma koji se mogu tretirati fungicidom ali uz obavezno navođenje na deklaraciji da su plodovi tretirani fungicidom i da kora nije za jelo, rekao je profesor Fruk.

Priprema voćaka za zimu i defolijacija

Nakon berbe, voćka se sama počinje pripremati za zimu tako da odbacuje lišće, usporava vegetaciju i općenito ulazi u mirovanje. Međutim, za dugih i toplih jeseni, a takve su sve češće, kada je produžena aktivnost voćaka, potrebno je ‘prisiliti’ voćku na mirovanje kako bi spremna ušla u zimu i bila otporna na smrzavanje ali i odradila sve unutarnje procese potrebne za početak nove vegetacije. To se postiže defolijacijom, odnosno skidanjem lišća, ističe profesor Fruk. Prisilnu defolijaciju je moguće napraviti prskanjem petpostotnom ureom (dušično gnojivo). Prihrana ureom se inače radi u koncentraciji 0,5 do 1 posto, dok koncentracija od pet posto oštećuje listove pa ih voćka odbacuje.

– Također je bitno provesti zimsku zaštitu voćaka takozvanim zimskim prskanjem fungicidima i insekticidima kako bi se suzbio broj štetnika i spora koje prezimljavaju na voćkama. Zimsko prskanje se najčešće provodi preparatima na bazi bakra (fungicid) u kombinaciji s mineralnim/parafinskim uljem), a postoje i već gotove formulacije bakra i ulja. Ovo prskanje se provodi ponovo u proljeće prije kretanja vegetacije. Za preparate na bazi bakra bitno je da temperatura zraka bude iznad 15 Celzijevih stupnjeva jer bakar na nižim temperaturama ima puno slabije djelovanje, poručio je profesor Fruk.

Rezidba i sadnja voćaka

Iako se rezidba voćki najčešće radi na proljeće, bez problema se može odraditi i na jesen. Naime, jesenska i proljetna rezidba spadaju u takozvanu zimsku rezidbu, odnosno rezidbu u mirovanju, pojašnjava profesor Fruk. Dodaje da se zimska rezidba može provoditi tijekom cijelog perioda mirovanja voćke. Ovom rezidbom se odbacuju suvišni, oštećeni i izrođeni izbojci, odnosno izdanci. Time se potiče razvoj novih izbojaka čime se redovito obnavlja krošnja i održava redovita rodnost.

Što se tiče sadnje voćaka, ona se preporučuje u jesen, nakon što sadnicama otpadne lišće. Voćke su tada u mirovanju pa im je šok od promjene okoline i tla manji, ističe profesor Fruk. Također, najveći potencijal rasta korijena je na jesen i u proljeće s time da se u proljeće rast korijena natječe s rastom krošnje, a ujesen te konkurencije nema. Sadnjom ujesen postižemo i bolji primitak sadnica s obzirom na to da su voćke u mirovanju, manje zahtjevne za vodom i hranjivim tvarima.

– U proljetnoj sadnji pak moramo biti svjesni da će sadnicama nakon sadnje biti potrebno osigurati navodnjavanje ili redovito zalijevanje zbog malog korijena koji ima slabiju moć upijanja vode i hranjivih tvari s istovremenom većom potražnjom sadnice za vodom i hranjivim tvarima. Naime, osim korijena, raste i krošnja, lišće i drugo, naglasio je profesor Fruk.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.