Najbolje godine nisu dvadesete, nego puno kasnije: Evo što kaže stručnjakinja

Stariji često govore mlađima da su u najboljim godinama, ali psihologinja koja proučava dugovječnost došla je do suprotnog zaključka. Ona tvrdi da kvaliteta života raste s godinama, dok su tinejdžerske godine i dvadeset često obilježene nesigurnošću, depresijom i usamljenošću. Stariji ljudi nisu sretniji, ali bilježi se značajno smanjenje bijesa, tuge, straha i anksioznosti.

Najbolje godine zapravo dolaze u starosti, a ne u mladosti, zaključila je profesorica psihologije Laura Karstensen, koja se godinama bavi istraživanjem dugovječnosti. Ona tvrdi da griješimo kada mladim ljudima kažemo da su u najboljim godinama, jer tinejdžerska dob i dvadesete godine bilježe najviše stope usamljenosti, anksioznosti i depresije.

Treba li se radovati starosti

Istraživanja Karstensen dosljedno pokazuju da ljudi, počevši od sredine dvadesetih, počinju doživljavati manje negativnih emocija. To ne znači da imaju češće ili intenzivnije pozitivne emocije, nego da se njihova emocionalna ravnoteža poboljšava kako stare. Iako starenje nije fizički ugodno, s godinama gradimo bolje emocionalno iskustvo. Zadovoljniji smo odnosima u životu i mirniji sami sa sobom. Osim toga, što smo stariji, to manje brinemo o nekim sitnicama koje su nas u mladi zaokupljale i skloniji smo vidjeti i pamtiti pozitivne informacije više nego negativne.

– Ne postoji savršena faza u životu, uvijek postoje kompromisi. Kad ste mladi, ujedno ste i na svom fizičkom vrhuncu, i to je divno. Imati neograničenu budućnost također je uzbudljivo. Stariji ljudi to nemaju, ali imaju osjećaj fokusa i onoga što im je važno u životu. Stariji ljudi nisu sretniji, ali bilježi se značajno smanjenje bijesa, tuge, straha i anksioznosti. Zato se kaže da se emocionalna ravnoteža poboljšava s godinama. Nismo sretniji, nego nam emocionalni život postaje bogatiji, ispričala je Karstensen u intervjuu za Time.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mit o sukobu generacija

Velika longitudinalna studija koja se bavi ovim problemom pokazuje da su dvadesete godine najgore. Zatim se bilježi određeno smanjenje negativnih emocija do četrdesetih i pedesetih godina. Emocionalno gledano, šezdesete i sedamdesete godine vrhunac su života. Stoga se smatra da se glavna promjena događa između 40. i 60. godine. Bogat društveni život može usporiti starenje na staničnoj razini, ali ključna je kvaliteta i održavanje tih odnosa tijekom života, više o tome pisali smo ovdje.

Jedan od iznenađujućih uvida o starenju do kojih je došla profesorica Karstensen jest i to da stariji ljudi vole mlađe ljude te da po prvi put u ljudskoj povijesti, zato što živimo dulje, imamo relativno ravnomjernu raspodjelu dobi u populaciji, što omogućuje kombiniranje vještina, snage i ambicija mladih s prosocijalnošću, iskustvom i emocionalnom ravnotežom starijih ljudi. Postoji velika zabrinutost zbog starenja društava da će stariji ljudi smanjiti produktivnost, da će biti teret i slično.

– Za to postoji vrlo malo dokaza, ali ne može se poreći da postoji nesklad između načina na koji živimo, društvenih politika i struktura koje nas vode kroz život i duljine našeg života, ističe profesorica.

Svijet su izgradili mladi za mlade

Karstensen govori da se današnje generacije rađaju u svijetu koji su doslovno izgradili mladi ljudi za mlade ljude. Od znanja koje se nalazi u knjižnicama medicinskih fakulteta do visine stepenica kojima se svakodnevno penjemo. Pretpostavljeni korisnik je mlada osoba i to je jedan od razloga zašto postoji toliko problema povezanih sa starenjem.

– Kako bi trebalo izgledati obrazovanje kada doživimo 100 godina i radimo do 80? Kako bi obitelji trebale razmišljati o definiciji obitelji, koja se dugo smatrala nuklearnom obitelji? Sada većina obitelji ima najmanje tri ili čak četiri generacije koje žive u isto vrijeme. Tko je kome odgovoran i kada dajemo financijsku podršku svojoj djeci? Trebamo li čekati dok ne umremo? Pa, ako ćete umrijeti sa 100 godina, vaša djeca moraju čekati dok ne napune 80 da bi naslijedila obiteljsku imovinu, na primjer, naglašava profesorica Laura Karstensen.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.