Vidović: "Obiteljima pomoći u skrbi o starijima te smanjiti rizike uzdržavanja"

Da je potrebno učiniti puno konkretnije korake koji bi spriječili da do bilo kakvog oblika nasilja nad starijim osobama u obitelji uopće i dođe, u povodu Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih koji se obilježava 15. lipnja, upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Čak 1.138 starijih osoba u Hrvatskoj prošle je godine bilo žrtva obiteljskog nasilja, a kako to zbog srama, straha ili nepovjerenja često ni ne prijavljuju, brojka bi mogla biti i značajno veća. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jučer je u povodu Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih, koji se obilježava 15. lipnja, upozorila da Hrvatska mora poduzeti odlučnije i konkretnije korake u prevenciji.

Podrška obiteljima u neformalnoj skrbi za starije

Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stariji su više zaštićeni od 2018. godine kada je njihovo zanemarivanje postalo kažnjivo. No, osim sankcioniranja, potrebno je pružati podršku obiteljima. Pritom je najveći problem što osobe u obitelji koje skrbe o starijim članovima ne mogu ostvariti status njegovatelja, iako je država predvidjela njegovo uvođenje. Osim statusa njegovatelja, oni nemaju pravo ni na bolovanje, skraćeno radno vrijeme, neplaćeni dopust za brigu o starijima u svojoj obitelji pa tako ovise isključivo o dobroj volji poslodavaca. Prema posljednjim procjenama iz 2015., u takvoj je situaciji oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina.

Zato je potrebno da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku regulira mehanizme podrške i pomoći članovima obitelji, u okviru sustava neformalne skrbi o starijima, smatra pučka pravobraniteljica.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Smanjiti rizik zlouporabe ugovora o uzdržavanju

Također, tu su i štetni ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju na koje se stariji odlučuju, jer znaju da se u dogledno vrijeme više neće moći sami brinuti o sebi. Pritom je posebno važno znati razliku između ove dvije vrste ugovora. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju vlasništvo nekretnine može biti prepisano sa starije osobe tek nakon njezine smrti, a kod dosmrtnog odmah nakon potpisivanja ugovora. Na taj način osoba može ostati i bez nekretnine i bez skrbi.

Vidović smatra da bi se rizik zlouporabe mogao smanjiti uvođenjem registra pružatelja uzdržavanja, a starije koji ostanu bez skrbi snažnije bi se zaštitilo ako se sudske postupke za raskid ovih ugovora učini hitnima. Osmišljavanju rješenja pomoglo bi i prikupljanje podataka o broju i trajanju takvih postupaka, kao i o broju starijih koji su tijekom ovakvih postupaka preminuli.

“Nažalost, preporuke koje bi mogle utjecati na ublažavanje ovih problema i dalje nisu provedene, zbog čega su stariji u Hrvatskoj i dalje u iznimno ranjivom položaju, posebno oni koji žive u siromaštvu – prema posljednjim podacima, u toj situaciji je 28,1% starijih, odnosno čak 48,1% samaca među njima” – zaključuje pučka pravobraniteljica Lora Vidović.