Već nagodinu će se cijene iskazivati i u eurima: I mirovine će imati dvojni prikaz
Vlada poručuje kako će Hrvatska, ako sve prođe po planu, euro kao službenu valutu uvesti 2023. godine. No već sljedeće godine počet će faza privikavanja na novu valutu, pored cijene u kunama će biti iskazana i cijena u eurima. Dvojni prikaz će se odnositi i na plaće i na mirovine.
Foto: Pixabay
Uvođenje eura kao službene valute sasvim je izgledno 1. siječnja 2023. godine, piše Jutarnji list.
Suverenisti prijete referendumom, a predsjednik Vlade Andrej Plenković ostaje pri svome da je referendum o ulasku u EU ujedno bio i referendum o uvođenju eura kao službene valute.
Prije uvođenja – period usporednog praćenja cijena u obje valute
Ljude naravno brine hoće li uvođenje eura izazvati rast cijena, iako iskustva u drugim zemljama koje su proteklih godina uvodila eura pokazuju da su cijene rasle jednokratno i u poprilično zanemarivim iznosima.
Kako će izgledati proces uvođenja? Prije samog uvođenja 2023. godine, iduće godine ćemo imati period usporednog praćenja cijena proizvoda u dvije valute, kazao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo.
Državni inspektorat će nadzirati trgovce i druge pružatelje usluga koji bi potencijalno mogli izvući korist od konverzije:
“Kroz Odbor za gospodarstvo i zaštitu potrošača pratit ćemo cijene na tržištu šest mjeseci prije i godinu dana nakon konverzije, kako bismo spriječili eventualno veće povećanje cijena”, kazala je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš-Žigman.
Mirovine u eurima
Ako sve bude išlo po planu, dvojno praćenje cijena trebalo bi stupiti na snagu već početkom idućeg ljeta.
Obaveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na poduzeća, uključujući i banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora.
A osim samih cijena, primjerice na računima u trgovinama ili računima za režije, dvojno iskazivanje cijena primjenjivat će se i na primanja stanovništva.
Tu naravno mislimo na plaće, ali i na mirovine, socijalne naknade, izvješća o stanju bankovnih računa, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim ili mirovinskim fondovima te potvrde isplata na bankomatima.
“Ulaskom u euro područje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting”, naglasio je premijer Andrej Plenković.
Dombrovskis je vladi dao podršku i naglasio kako iskustvo pokazuje da je životni standard u državama koje su uvele euro kao službenu valutu porastao i da to vodi do prosperitetnijeg gospodarstva.
