Uvaženi prof. Potočnjak smatra da više od 50 posto građana mirovine – nije zaradilo

Jasmina Grgurić
1. listopada 2018.
Novosti
A- A+

Pomalo šokantnima zvučale su izjave koje je profesor Željko Potočnjak, jedan od članova Pavićeve radne skupine za mirovinsku reformu, nizao tijekom gostovanja u emisiji “Točka na tjedan” Televizije N1. Naime, uvaženi profesor smatra da polovina hrvatskih umirovljenika svoje mirovine nije zaradila, da je rad do 67. godine nužan, da će umirovljenici na tržištu rada stvoriti konkurenciju mladima, ali i da umanjenje prijevremene mirovine uopće nije nikakvo kažnjavanje, nego pravednost.

Željko Potočnjak o mirovinskoj reformi Snimak zaslona: Televizija N1

Profesor radnog i socijalnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Željko Potočnjak komentirao je za N1 Televiziju najavljenu mirovinsku reformu koja je trenutno u javnoj raspravi, a do puštanja u saborsku proceduru čekaju je i neke korekcije. One će prvenstveno ovisiti o dobroj volji Vlade da uvaži zahtjeve sindikata rada po pitanju rada do 67. godine i strože penalizacije prijevremenog umirovljenja. Jedno je sigurno, nakon za sada vrlo “jalove” javne rasprave, u kojoj mogu sudjelovati i građani, čeka nas veliki prosvjed protiv mirovinske reforme 20. listopada u Zagrebu.

Profesor Potočnjak bio je dio radne skupine za mirovinsku reformu, koju je činilo 47 ljudi. Pojašnjava kako je u početku sve bilo idilično, do trenutka kada su izrazili mišljenje da su dijelovi oko drugog mirovinskog stupa potpuno promašeni, dok su sindikati otvorili i pitanje podizanja dobne granice za umirovljenje.

Rad do 67. je nužna mjera

“Došlo je do situacije da očito jedna grupa ljudi iz Ministarstva i Zavoda za mirovinsko osiguranje piše prezentacije i prijedloge propisa, a mi ostali bi vjerojatno trebali biti samo jedno formalno pokriće, što je za nas ljude iz akademske zajednice vrlo neprihvatljiva pozicija. Nekoliko nas napisalo je očitovanje na te prijedloge, nakon toga ništa se nije događalo tri mjeseca, sve do srijede kada nam je prikazan tekst zbog kojega je opet došlo do oštre rasprave oko prihvatljivosti tih rješenja. Ja jesam član radne skupine, ali ono što dolazi u javnost nije rezultat te radne skupine, nego uže skupine koja piše i priprema te stvari za ministra” – komentirao je Potočnjak.

Međutim, koliko je Željko Potočnjak kritičan prema ministru Paviću i njegovoj reformi, toliko ne štedi baš ni umirovljenike. Naime, profesor smatra da je požurivanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina nužno zbog problema u mirovinskom sustavu. Uporište toj tezi nalazi u već dobro poznatom nepovoljnom omjeru umirovljenika i radnika od 1 naspram 1,26.

“To je vrlo nepovoljan odnos koji možete rješavati smanjivanjem mirovina, kako se to kod nas i riješava zadnjih 15 do 20 godina, ne možete taj odnos drugačije rješavati. Prosječna mirovina je 40 posto prosječne plaće, vi aktivnima morate uzimati 33 posto od njihove plaće samo da bi platili te mirovine, 20 posto kroz doprinose i 13 posto kroz poreze.  Za umirovljenike je to loše jer im je mirovina mala, a za aktivne osiguranike strašan teret jer oni samo za mirovinski sustav moraju 33 posto zarade dati da bi mirovinski sustav mogao funkcionirati. Druga opcija osim smanjivanja mirovina je povećati broj zaposlenih i smanjiti broj umirovljenika. Mjere koje su usmjerene na podizanje dobi za odlazak u mirovinu su nužne. Prema nekim strategijama dob za muškarce i žene trebali smo izjednačiti do ove godine, što se pomicalo. Ministar je u subotu izjavio da je moguće prolongirati podizanje dobne granice sa 2031. do 2033. godine. Imamo ozbiljan problem, a mi mjere odgađamo. Puno je PR pristupa mirovinskoj reformi, što je prilično loše” – tvrdi Potočnjak.

Umanjenje mirovine uspostavlja liniju pravednosti

Osim što smatra da moramo raditi duže, naglašava i da će umirovljenici mladima, od kojih se već uzima za mirovine, na tržištu rada stvoriti konkurenciju. No, Potočnjak ide još dalje te na neki način ističe kako problem nije oko  180.000 mirovina po posebnim propisima, nego da preko 50 posto ljudi u sustavu primaju mirovine koje nisu odraz onoga što su uplaćivali, odnosno te mirovine nisu zaradili.

“Po općim propisima imamo čitav niz transfera koji su na neki način socijalno uvjetovani. Preko 50 posto je u mirovinskom sustavu ljudi, kolegica Vukorepa i ja smo nešto računali, koji primaju mirovinu koja nije odraz onoga što su oni uplaćivali. Da bi primali tu mirovinu, nekome morate uzeti, prema toma ni drugi ne dobivaju mirovinu koja se temelji na njima. Jedna od ideja je bila da će drugi stup poticati vlastitu štednju i poticati promjenu u mirovinskom sustavu” – rekao je Potočnjak. 

Uvaženi profesor je zaključio i kako umanjenje mirovine u slučaju prijevremenog umirovljenja nije nikakva penalizacija i kažnjavanje. To je, kaže, jednostavno odraz toga da oni koji idu u prijevremenu mirovinu duže koriste mirovinu, a kraće su uplaćivali. Prema Potočnjaku, taj iznos uspostavlja liniju pravednosti da onaj koji ide ranije i duže koristi mirovinu bude doveden u istu poziciju kao oni koji idu kasnije i primaju je kraće.