Umirovljenici traže šest hitnih mjera protiv siromaštva starijih osoba
Velik broj umirovljenika živi u siromaštvu, što detaljno potvrđuju neumoljive brojke. Najugroženije su pritom žene, a zabrinjava i sve veći broj umrlih te visoka stopa samoubojstava starijih od 65 godina. Umirovljeničke udruge stoga traže donošenje hitnih mjera protiv rastućeg siromaštva umirovljenika i starijih osoba.
Siromaštvo u Hrvatskoj najviše ugrožava starije žene Foto/Pixabay
Svaka treća osoba starija od 65 godina živi u zoni siromaštva. Prosječna “obična” hrvatska mirovina je 2.317,96 kuna, pri čemu je medijan 2.105,86 kuna, što znači da je 52 posto takvih primanja ispod hrvatske linije siromaštva. Takva mirovina iznosi tek 29 posto udjela u prosječnoj bruto plaći, dok je relativna neto vrijednost 37,45 posto u odnosu na neto prosječnu plaću, što je najniže od svih zemalja bivše Jugoslavije.
Podaci govore kako su među umirovljenicima najsiromašnije žene koje imaju 25 posto nižu mirovinu od muškaraca, tek manjim dijelom zato što u prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. U dobi od 75 godina stopa siromaštva za žene dvostruko je viša nego za muškarce, navodi Sindikat umirovljenika Hrvatske.
Poražavajući je i rastući broj umrlih kojih je lani bilo 2.500 više nego godinu dana ranije, ali i visok udjel osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju samoubojstava koji, navodi SUH, iznosi čak 40,1 posto. Također, 2017. godine broj preminulih umirovljenika bio je viši od broja novih umirovljenika.
Predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović navodi i zanimljiv podatak koji ilustrira visoke socijalne razlike, navodeći kako od 1,140 milijuna umirovljenika po Zakonu o mirovinskom osiguranju, mirovinu višu od prosječne plaće ima samo 1,4 posto, a sdruge strane čak 18,5 posto od 175 tisuća umirovljenika po posebnih propisima. Vlada treba odlučiti, kaže, hoće li se vrednovati rad i zaustaviti siromaštvo ili će se i dalje omogućiti razlika između „običnih” i povlaštenih umirovljenika.
Uzevši sve ovo u obzir, umirovljeničke udruge predlažu donošenje šest hitnih mjera.
Promjena formule usklađivanja mirovina
Da bi se zaustavio višegodišnji trend pada mirovina u odnosu na plaće, potrebno je hitno izmijeniti formulu usklađivanja, i to tako da se pojednostavi način obračuna samo prema indeksu koji je više rastao, dakle onom povoljnijem, bilo da su to plaće ili cijene. To bi bilo u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50 posto prosječne plaće, navodi SUH, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi. U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto pa je indeks plaće prema mirovinama čak 148. Sindikat ističe kako je ovaj disparitet posebno bio izražen lani, kada su plaće porasle 5,30 posto, a mirovine 2,75, a indeks je čak 193. Stoga nisu mirovine rasle najviše od 2008. godine, već su upravo prošle godine najviše pale.
Uvođenje novog modela obiteljske mirovine
Svrha novog modela je da umirovljenik uz zadržavanje vlastite mirovine ima pravo i na 20 do 50 posto partnerove, ovisno o prihodovnom cenzusu. Čak 93 posto obiteljskih umirovljenika su žene, stoga su one najizloženije rastućem siromaštvu ukoliko se zadrži postojeće pravilo od samo 70 posto mirovine pokojnog bračnog druga. Prosječna obiteljska mirovina iznosi 1.922,77 kune, iako su partneri radili zajedno 70 godina za nju.
Zajamčena minimalna mirovina
Zajamčena minimalna mirovina postojala je do kraja 1998., ali se pretvorila u najnižu mirovinu. Izračun minimalne mirovine vezao bi se automatski s minimalnom bruto plaćom, tako da njezin donji prag za 15 godina radnog staža (što je uvjet za stjecanje starosne mirovine) iznosi 45 posto minimalne plaće, odnosno sada 1.548 kuna. Za svaku dodatnu godinu staža bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine, dakle 63,88 kuna. Prema računici Sindikata umirovljenika, time bi minimalna mirovina za 30 godina radnog staža (1.548 + 15 godina x 63,88/ + 958 kuna) iznosila 2.506 kuna, a za 40 god staža (1.548 + 25 godina x 63,88) 3.145 kuna. Minimalna mirovina bi se odnosila na mirovine stečene radom i plaćanjem doprinosa u Hrvatskoj, a regulativu u vezi obiteljskih i invalidskih mirovina treba razmotriti.
Nacionalna mirovina
Riječ je o državnoj naknadi za osobe starije od 65 godina koje nemaju minimalnih 15 godina staža kako bi primale najnižu mirovinu. Udruge predlažu da se nacionalna mirovina također veže uz minimalnu bruto plaću i da iznosi 30 posto bruto minimalne plaće, što je 1.032 kune te da se institut zajamčene minimalne mirovine i nacionalne mirovine uvedu paralelno, kako ne bi došlo do nezadovoljstva umirovljenika koji su stekli mirovine temeljem rada. Ne postoje jasne procjene koliko bi osoba ostvarilo pravo na državnu naknadu, no prema nekima riječ je o otprilike 90.000 osoba. Nacionalnu mirovinu imaju gotovo sve zemlje Europske unije te više od 110 zemalja u svijetu. Na njezinu potrebu u Hrvatskoj ukazuje i podatak da Hrvatska, uz Španjolsku, ima samo 64 posto pokrivenosti stanovništva starijeg od 65 godina starosnim mirovinama, za razliku od većine EU zemalja koje imaju 90- 100 posto pokrivenosti, navodi SUH.
Uvođenje novog cenzusa za dopunsko osiguranje
Postojeći cenzus nije promijenjen od 2004. godine. Umirovljeničke udruge predlažu da se cenzus usklađuje prema visini hrvatske linije siromaštva, koja je za 2017. godinu iznosila 2.180 kuna, a redovito je izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku. Trenutno je cenzus za osiguranika samca 1.939,39 kuna, a prema prijedlogu bi nakon 14 godina porastao za samo devet posto.
Pravo svih umirovljenika na rad
Udruge traže da se ukine postojeća ustega mirovina te da se rad omogući svim kategorijama umirovljenika pod istim uvjetima, kao što je omogućeno svim kategorijama branitelja. U slučaju nastavka diskriminatornog isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad, osobito stoga što je u Hrvatskoj vrlo niska stopa radne aktivnosti starijih osoba, još više će bujati rad na crno, smatra Sindikat. Da za diskriminaciju prijevremenih starosnih umirovljenika u odnosu na starosne nema osnove, govori i činjenica da oni imaju prosječno četiri godine radnog staža i plaćanja mirovinskih doprinosa više nego starosni umirovljenici, a mlađi su samo dvije godine. Također, Hrvatska bi umjesto prekarnog rada za mlađe radnike, kao što je masovni nelegalni rad na određeno, mogla dopuniti potrebe tržišta za takvim oblicima rada zapošljavanjem umirovljenika, umjesto uvozom radne snage.
Također, Matica i Sindikat umirovljenika zalažu se za disperzirani mirovinski sustav, a ne obavezni mirovinski stup na temelju kapitalizirane štednje. Predlažu da se drugi mirovinski stup transformira u dobrovoljni.
