Umirovljenici sve glasniji: Dajte nam i dio mirovine pokojnog bračnog druga!
Zbog sve većeg siromaštva starijih osoba, hrvatski umirovljenici sve su glasniji u traženju novog modela obiteljske mirovine. Njime bi se, po uzoru na europsku praksu, određeni postotak mirovine pokojnog bračnog druga mogao zadržati uz onu vlastitu. Mjera je to koju je najavljivala i bivša Vlada, a nova je nije uvrstila u najavljene strategije i reforme. Unatoč tomu, od zahtjeva se ne odustaje, a tračak nade ipak postoji.
Mnoge europske zemlje osiguravaju i dio mirovine supružnika/Foto:Pixabay
Svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 1.500 kuna. Statistike su poražavajuće i jasno govore da većina starijih osoba živi na rubu siromaštva u nedostojnoj starosti. Time su pak najviše pogođeni oni koji ostaju sami. Kako bi se ublažilo njihovo teško financijsko stanje, jedna od najvažnijih mjera je uvođenje novog modela obiteljske mirovine, na način da se supružniku osigura određeni dio mirovine pokojnog bračnog druga. Takvu praksu već odavno su uvele ostale europske zemlje poput Njemačke, Austrije, Slovenije… Ovakvu obiteljsku mirovinu umirovljenici traže i preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe s predstavnicima Sindikata i Matice umirovljenika.
Gdje su zarađene mirovine naših pokojnih?
Na potrebu za dijelom mirovine pokojnog bračnog druga ukazuje i naša čitateljica.
“Kada će naša država konačno početi poštivati standarde koji vrijede u Europskoj uniji, a to je da svatko s punom, zarađenom mirovinom ima pravo i na dio mirovine partnera koji je umro? Vrijeme prolazi, mi čekamo. Moja mirovina je moja, zarađena nakon 45 godina rada. Suprug je umro, a da nije dobio nijednu mirovinu sa 40 godina radnog staža. Gdje su njegova sredstva? Logično, partnerova je njegova i imamo pravo na njezin dio, kao sve ostalo što jedni od drugih nasljeđujemo. Nisu li to europski standardi? Barem ako se opredjeljujemo za povoljniju da nam je daju cijelu, nego nam još uzmu 30 posto od partnerove. Zbog čega ako im pritom ostavljamo svoju mirovinu sto posto? Dakle, država nam uzima 130 posto! Ispada da domaćica ima veću obiteljsku mirovinu bez dana radnog staža od nas koji smo radili zajedno skoro 100 godina u ovoj državi. Država mora konačno uvesti neki postotak” – rekla nam je umirovljenica Vesna koja smatra da je ovo pitanje za Europski sud.
Pritom, treba podsjetiti kako ovo nije prvi put da se traži uvođenje takvog modela. Dapače, upravo je njega kao novu mjeru Vlade sredinom 2015. godine najavio tadašnji ministar rada Mirando Mrsić, rekavši kako bi umirovljenici kojima umre partner, uz vlastitu mirovinu mogli nastaviti primati čak 50 do 60 posto mirovine pokojnog supružnika. No, takva socijalna mjera bivše Vlade nikada nije zaživjela, iako su za nju izrađene projekcije i predviđeni troškovi.
Ima nade da se to pitanje riješi
Tada je najavljeno i uvođenje instituta nacionalne mirovine za socijalne slučajeve, a koja se danas također nalazi među umirovljeničkim zahtjevima. Nacionalna mirovina obuhvaćena je i novom Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine, pri čemu se njezino uvođenje očekuje na samom kraju navedenog razdoblja. S druge pak strane, Strategija ne obuhvaća novi model obiteljske mirovine kao jednu od socijalnih mjera, a nema je za sada ni u najavljenoj mirovinskoj reformi. Ipak, i dalje postoji tračak optimizma.
“Stav je Matice i Sindikata je da se uvede novi model obiteljske mirovine na način da se na mirovinu preživjelog bračnog partnera ili partnerice dodaje određeni postotak mirovine preminulog partnera. Nadležni tvrde da će se to pitanje ozbiljno razmatrati pri raspravi oko novog Zakona. Prema prvim reakcijama ima nade da se pitanje obiteljskih mirovina na takav način ipak razriješi” – rekao je ranije u razgovoru za Mirovina.hr predsjednik Nacionalnog vijeća, Ante Gavranović.
Umjesto cijele mirovine – 70 posto
Sada udovac ili udovica može uzeti tek 70 posto mirovine preminulog bračnog druga umjesto svoje ako mu je povoljnija, ali i ako nema primanja. Isto tako, obiteljske mirovine isplaćuju se nakon smrti roditelja djeci dok se redovno školuju, kao i djeci sa statusom osobe s invaliditetom. Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je on napunio najmanje pet godina staža osiguranja. Ako je smrt osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Trenutno u Hrvatskoj obiteljsku mirovinu prima 224.761 osoba, odnosno oko petine korisnika. Njezina prosječna visina iznosi pritom 1.922 kune.
