Pravo na rad treba dati i korisnicima obiteljskih mirovina

Proširenje prava na rad umirovljenika pozitivna je strana mirovinske reforme. Ipak, Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava na diskriminaciju kod zapošljavanja uz zadržavanje mirovine, jer su iz te mogućnosti izostavljeni korisnici obiteljskih mirovina, onima s najnižim takva se mirovina ukida, dok su pojedine povlaštene kategorije dobile veća prava.

Mogućnost rada u mirovini trenutno koristi svega jedan posto umirovljenika, njih oko 12 tisuća od ukupno 1,2 milijuna. Ipak, dva i pol puta je to veća brojka u odnosu na početak 2019. godine, kada smo imali oko 5 tisuća građana u mirovini na tržištu rada. Usporedbe radi, prosjek radno aktivne umirovljeničke populacije u Europskoj uniji iznosi šest posto, dakle šest je puta veći nego u Hrvatskoj.

Do mirovinske reforme, pravo rada na pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine imali su samo starosni umirovljenici, a mirovinskom reformom od početka ove godine ono je prošireno i na one u prijevremenoj. No, i ovoga puta ostaju izostavljeni umirovljenici u obiteljskoj mirovini, njih oko 220.000 s prosječnim primanjima od samo 2.000 kuna. To su uglavnom žene koje su mirovinu naslijedile od pokojnih supruga u 70-postotnom iznosu. Dakle, riječ je o jednoj od najsiromašnijih kategorija starijih građana koji žive ispod granice siromaštva.

Gubitak prava na najnižu mirovinu udar je na siromašne

Također, diskriminaciju čini i izbor između rada na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine ili u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine umanjene za 50 posto, ali to vrijedi samo za korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba i zaposlenika na poslovima razminiranja.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kao treći problem nameće se i gubitak najniže mirovine u slučaju zaposlenja, čime se također kažnjava najsiromašnija skupina umirovljenika. No, ta je nepravda djelomično ispravljena povećanjem takvih mirovina za 3,13 posto, čime se vrijednost najniže mirovine po godini staža izjednačila s aktualnom vrijednosti. Najnižu mirovinu prima oko 255.000 umirovljenika te ona u prosjeku iznosi samo 1.630 kuna. Riječ je o osobama kojima bi zbog malo godina staža i niskih plaća mirovina bila manja od najniže pa im se svaka godina staža množi s vrijednošću mirovine koja iznosi 68 kuna.

Korisnici mirovine koji rade imaju pravo na ponovno određivanje mirovine nakon navršene jedne godine staža osi­guranja, u slučaju da su bili zaposleni na puno radno vrijeme, a u slučaju da su bili zaposleni do polovice radnog vremena, nakon navršene dvije godine staža osi­guranja. Isto tako, prijevremeni umirovljenici koji se zaposle na puno radno vrijeme i obustavi im se isplata mirovine, mogu ostvariti pravo na starosnu mirovi­nu bez smanjenja. U slučaju ostvarivanja prava na novu vrstu mirovine, svi korisnici imaju pravo i na dodani staž od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Na taj način se mirovina povećava za prosječnih dva posto.

SUH traži da se svim kategorijama daju jednaka prava

Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava i da umirovljenik koji se zaposli može tražiti preraspodjelu osobnog odbitka putem sustava ePorezna, u ispostavi Po­rezne uprave ili putem poslodavca, ako to poslodavac želi, no smatraju kako je to bespredmetni izvor zavrzlama, te da bi HZMO i Porezna uprava trebali to automatski rješavati na najpovoljniji način za svakog pojedinca.

Apsurdno: Umirovljeni profesor se može zaposliti kao čistač ili prodavač, ali ne i kao predavač

“Navedene zakonske izmjene pred­stavljaju korak naprijed u poboljšanju statusa zaposlenih umirovljenika. Ipak, određene skupine umirovljenika su u diskriminatornom položaju zbog obu­stave isplate mirovine, stoga se Sindikat umirovljenika Hrvatske zalaže za pre­stanak obustave isplate mirovina svim zaposlenim umirovljenicima, te ostva­rivanje jednakih prava za sve kategorije umirovljenika, neovisno jesu li mirovinu ostvarili po općim ili posebnim propisi­ma” – poručuju iz SUH-a.