U Hrvatskoj samo 3,88 milijuna ljudi? A struktura stanovništva je još veći problem

Dobar dio popisa stanovništva je iza nas, a do prvih službenih rezultata ima još par mjeseci čekanja. Pojedini stručnjaci već izlaze u javnost s crnim prognozama koje otkrivaju da je Hrvatska od posljednjeg popisa izgubila 10 posto ukupnog stanovništva.

Jutarnji list u utorak donosi neslužbene rezultate Popisa stanovništva u kojem stručnjaci komentiraju da je u Hrvatskoj oko 3,88 milijuna stanovnika.

U Hrvatskoj oko 3,9 milijuna stanovnika

Državni zavod za statistiku bi prve podatke s popisa trebao objaviti sredinom siječnja, no trenutačne procjene sugeriraju da se broj stanovnika u odnosu na zadnji popis spustio na 3,9 milijuna.

“Bit će nas između 3,9 i četiri milijuna, bliže 3,9, budući da emigracijski podaci nisu točni. Procjene DZS-a rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri milijuna, ali nas je barem 50 do 80 tisuća manje. To je rezultat podcijenjene emigracije, odnosno broja iseljenih”, kazao je za Jutarnji list demograf Ivan Čipin.

Drugi stručnjak za statistiku i demografiju, koji je htio ostati anoniman ima nešto pesimističniju prognozu – kaže da smo vrlo vjerojatno ispod 3,9 milijuna i da u Hrvatskoj u ovom trenutku živi 3,88 milijuna ljudi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Trenutačni službeni podatak je da Hrvatska ima četiri milijuna i 40 tisuća stanovnika. Ali, kada gledate migracije, vidite da se odjavila tek svaka druga osoba koja se iselila iz Hrvatske pa dolazimo na deset posto manje stanovnika od popisa 2011. godine”, procijenio je za Jutarnji list.

Struktura stanovništva je veći problem

Ivan Čipin objašnjava kako nije toliko bitna ukupna brojka, nego struktura stanovništva. Ovako izgleda “piramida stanovništva” sa zadnjeg popisa iz 2011.:

Najviše stanovnika smo imali u dobi 45-59 godina, a svi oni su danas deset godina stariji.

“Problematično je ako gubimo stanovništvo koje je u aktivnoj dobi i najviše doprinosi razvoju društva, a ostaje starija populacija koju treba ekonomski izdržavati, koji su najveći korisnici usluga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i najviše opterećuju proračun, a netko u njega mora uplaćivati”, kazao je Čipin.