Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Donald Trump, Foto: WhiteHouse.gov
Carine koje će američki predsjednik Donald Trump uvesti 2. travnja mogle bi ozbiljno narušiti gospodarske izglede Europske unije i otvoriti novu dilemu za Europsku središnju banku (ECB): treba li snižavati kamatne stope kako bi se potaknuo rast, ili ih zadržati više kako bi se obuzdala inflacija?
Prema procjenama koje je iznijela predsjednica ECB-a Christine Lagarde, ako SAD uvede carine od 25 posto, a Europska unija odgovori protumjerama, bruto domaći proizvod eurozone mogao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, dok bi inflacija mogla porasti za isti iznos već u prvoj godini, prenosi Euronews. To bi bio istodobni udar i na potražnju i na ponudu – učinak koji monetarna politika teško balansira.
Europska unija godišnje izvozi robu u vrijednosti većoj od 380 milijardi eura u Sjedinjene Američke Države, pri čemu više od 46 milijardi eura otpada na automobile, motocikle i njihove dijelove. Upravo ti sektori najizravnije bi mogli osjetiti posljedice američkih mjera.
Za kreatore monetarne politike u Frankfurtu situacija je neugodno poznata: rast cijena sugerira potrebu za višim kamatnim stopama, dok istodobni pad rasta poziva na njihovo snižavanje. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da bi ECB ipak mogao nastaviti s planiranim snižavanjem kamata – prvo u travnju, a potom do razine od 2 posto u lipnju – pod uvjetom da dugoročna inflacijska očekivanja ostanu stabilna.
No, upozoravaju da bi u slučaju rasta očekivanja inflacije, primjerice kroz prilagodbe u kolektivnim ugovorima ili zahtjeve za većim plaćama, ECB mogao biti prisiljen zaustaviti popuštanje monetarne politike i ponovno razmotriti restriktivniji pristup.
Trumpova najava drastičnih carina temelji se na izvješćima triju ključnih institucija – Ministarstva trgovine, Ministarstva financija i Ureda američkog trgovinskog predstavnika (Office of the United States Trade Representative – USTR) – koje su zadužene za analizu učinaka postojećih sporazuma, identifikaciju “nepoštenih” trgovinskih praksi i procjenu nacionalne sigurnosti u kontekstu robnih deficita.
Te mjere nisu usmjerene isključivo prema Europskoj uniji, no s obzirom na značajan trgovinski suficit koji EU ostvaruje u razmjeni sa SAD-om, upravo bi europski proizvođači mogli biti najviše pogođeni.
Iskustvo s ranijim carinskim mjerama u SAD-u upućuje na ograničene koristi i visoke troškove. Reuters podsjeća na slučaj iz 2018. kada su uvedene carine od 50 posto na perilice rublja. Iako su dovele do otvaranja oko 1.800 radnih mjesta i djelomične relokacije proizvodnje u SAD, američki potrošači platili su oko 1,5 milijardi dolara više godišnje za perilice – a porasle su i cijene sušilica, iako nisu bile obuhvaćene mjerama.
Slično se dogodilo i s carinama na gume uvedenima tijekom Obamine administracije 2009. godine. Iako je uvoz iz Kine pao, zamijenjen je uvozom iz drugih dijelova Azije i Latinske Amerike. Prema podacima Peterson instituta, američki su potrošači 2011. platili 1,1 milijardu dolara više za gume – za, kako se procjenjuje, oko 1.000 spašenih radnih mjesta.
Hrvatska nema velik izvoz u SAD u apsolutnim iznosima. U prvih deset mjeseci 2024. on je iznosio 658 milijuna eura. Najviše se izvoze farmaceutski proizvodi, električni strojevi i oprema ii oružje.
No, hrvatski proizvođači uključeni su u europske dobavne lance – posebno u autoindustriji i metaloprerađivačkom sektoru – pa bi eventualno smanjenje izvoza iz Njemačke, Austrije ili Italije moglo imati negativne posljedice i za domaće tvrtke.
Ne treba zanemariti ni šire makroekonomske učinke. Ako carine uspore rast i dodatno poguraju inflaciju u eurozoni, ECB bi mogao biti oprezniji sa snižavanjem kamatnih stopa, što bi se moglo odraziti i na cijenu kapitala i investicije u Hrvatskoj.
Trumpove carine predstavljaju novu neizvjesnost za europsko gospodarstvo, a njihovi učinci mogli bi se preliti i na manje zemlje poput Hrvatske. U tjednima koji slijede ključno će biti pratiti ne samo konkretne mjere koje će Washington donijeti, već i odgovor Bruxellesa, kao i ponašanje tržišta i središnjih banaka.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Mirogoj još nije vratio stari sjaj: Arkade i crkva na čekanju, evo što kaže Holding
Mirogoj i dalje čeka cjelovitu obnovu. Zasad je dovršena Upravna zgrada i mrtvačnica. Arkadama se i dalje ne može hodati, a obnovu čeka i crkva.
08:24 14 h 21.11.2026
Bakina kuhinja: Brz i sočan kolač s mandarinama u 'tri koraka'
Malo više od pola sata trebat će vam za jednostavan i ukusan voćni kolač. U smjesu dodajte mandarine koje su zvijezda ovog brzog kolača.
08:22 14 h 21.11.2026
Mijenja se formula za drugi stup: Hanfa će mirovinski indeks računati još preciznije
Hanfa od 1. siječnja 2027. uvodi novu metodologiju izračuna MIREX-a, a od 1. travnja 2027. počinju vrijediti nove smjernice za nadzorne odbore.
08:20 14 h 21.11.2026
Brže do inkluzivnog dodatka: Ministarstvo 'tjera' vještake na prekovremeni rad
Ministarstvo rada dozvolilo je radnicima Zavoda za vještačenje da rade do 250 prekovremenih sati godišnje. Odluka nije u skladu sa Zakonom o radu.
08:19 14 h 21.11.2026
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 30.616666666667 min 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 13 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 12 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 12 h 21.11.2026