Trumpove carine mogle bi zakočiti rast u EU i potaknuti inflaciju; evo što to znači za Hrvatsku

Uvođenje carina od 25 posto na europsku robu stvara novu neizvjesnost za europsko gospodarstvo. ECB se suočava s dilemom oko kamatnih stopa, a posljedice bi mogle osjetiti i hrvatski izvoznici, osobito oni uključeni u europske dobavne lance.

Carine koje će američki predsjednik Donald Trump uvesti 2. travnja mogle bi ozbiljno narušiti gospodarske izglede Europske unije i otvoriti novu dilemu za Europsku središnju banku (ECB): treba li snižavati kamatne stope kako bi se potaknuo rast, ili ih zadržati više kako bi se obuzdala inflacija?

Prema procjenama koje je iznijela predsjednica ECB-a Christine Lagarde, ako SAD uvede carine od 25 posto, a Europska unija odgovori protumjerama, bruto domaći proizvod eurozone mogao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, dok bi inflacija mogla porasti za isti iznos već u prvoj godini, prenosi Euronews. To bi bio istodobni udar i na potražnju i na ponudu – učinak koji monetarna politika teško balansira.

Europska unija godišnje izvozi robu u vrijednosti većoj od 380 milijardi eura u Sjedinjene Američke Države, pri čemu više od 46 milijardi eura otpada na automobile, motocikle i njihove dijelove. Upravo ti sektori najizravnije bi mogli osjetiti posljedice američkih mjera.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dilema Europske središnje banke

Za kreatore monetarne politike u Frankfurtu situacija je neugodno poznata: rast cijena sugerira potrebu za višim kamatnim stopama, dok istodobni pad rasta poziva na njihovo snižavanje. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da bi ECB ipak mogao nastaviti s planiranim snižavanjem kamata – prvo u travnju, a potom do razine od 2 posto u lipnju – pod uvjetom da dugoročna inflacijska očekivanja ostanu stabilna.

No, upozoravaju da bi u slučaju rasta očekivanja inflacije, primjerice kroz prilagodbe u kolektivnim ugovorima ili zahtjeve za većim plaćama, ECB mogao biti prisiljen zaustaviti popuštanje monetarne politike i ponovno razmotriti restriktivniji pristup.

Trumpov zaokret u trgovinskoj politici

Trumpova najava drastičnih carina temelji se na izvješćima triju ključnih institucija – Ministarstva trgovine, Ministarstva financija i Ureda američkog trgovinskog predstavnika (Office of the United States Trade Representative – USTR) – koje su zadužene za analizu učinaka postojećih sporazuma, identifikaciju “nepoštenih” trgovinskih praksi i procjenu nacionalne sigurnosti u kontekstu robnih deficita.

Te mjere nisu usmjerene isključivo prema Europskoj uniji, no s obzirom na značajan trgovinski suficit koji EU ostvaruje u razmjeni sa SAD-om, upravo bi europski proizvođači mogli biti najviše pogođeni.

Iskustva iz prošlosti: visoki troškovi, ograničeni učinci

Iskustvo s ranijim carinskim mjerama u SAD-u upućuje na ograničene koristi i visoke troškove. Reuters podsjeća na slučaj iz 2018. kada su uvedene carine od 50 posto na perilice rublja. Iako su dovele do otvaranja oko 1.800 radnih mjesta i djelomične relokacije proizvodnje u SAD, američki potrošači platili su oko 1,5 milijardi dolara više godišnje za perilice – a porasle su i cijene sušilica, iako nisu bile obuhvaćene mjerama.

Slično se dogodilo i s carinama na gume uvedenima tijekom Obamine administracije 2009. godine. Iako je uvoz iz Kine pao, zamijenjen je uvozom iz drugih dijelova Azije i Latinske Amerike. Prema podacima Peterson instituta, američki su potrošači 2011. platili 1,1 milijardu dolara više za gume – za, kako se procjenjuje, oko 1.000 spašenih radnih mjesta.

Hrvatska je dio europskih dobavnih lanaca

Hrvatska nema velik izvoz u SAD u apsolutnim iznosima. U prvih deset mjeseci 2024. on je iznosio 658 milijuna eura. Najviše se izvoze farmaceutski proizvodi, električni strojevi i oprema ii oružje.

No, hrvatski proizvođači uključeni su u europske dobavne lance – posebno u autoindustriji i metaloprerađivačkom sektoru – pa bi eventualno smanjenje izvoza iz Njemačke, Austrije ili Italije moglo imati negativne posljedice i za domaće tvrtke.

Ne treba zanemariti ni šire makroekonomske učinke. Ako carine uspore rast i dodatno poguraju inflaciju u eurozoni, ECB bi mogao biti oprezniji sa snižavanjem kamatnih stopa, što bi se moglo odraziti i na cijenu kapitala i investicije u Hrvatskoj.

Trumpove carine predstavljaju novu neizvjesnost za europsko gospodarstvo, a njihovi učinci mogli bi se preliti i na manje zemlje poput Hrvatske. U tjednima koji slijede ključno će biti pratiti ne samo konkretne mjere koje će Washington donijeti, već i odgovor Bruxellesa, kao i ponašanje tržišta i središnjih banaka.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.