Umirovljenici rekli što im znači Uskrs: 'Vjeruješ u to, nisi vidio, ali vjeruješ'
Umirovljenicima blagdan Uskrsa znači puno. Provode ga s obitelji, kako su nam rekli, ručaju zajedno i druže se kod kuće.
11:53 4 h 05.04.2026

Pixabay
Sindikat umirovljenika upozorava da su reformom iz 1999. godine žene po umirovljenju doživjele tri promjene na gore, a nepravda nije ispravljena ni danas.
“Prvo, pogrešno je izračunata prva aktualna vrijednost mirovine koja nije uključila povrat duga umirovljenicima i druge dodatke koji se odnose na prethodno razdoblje koje je poslužilo kao osnovica; drugo, ukinut je zajamčeni minimalni benefit, neovisno o broju godina radnog staža, kojim se ipak jamčila razina preživljavanja, odnosno zajamčena donja granica mirovine; treće, smanjivanje i tako smanjenog iznosa uračunavanjem odbitka za prijevremeno umirovljenje od 18 posto. Zbog toga je prosječna mirovina umirovljenih prije 1.1.1999. za devet posto viša od umirovljenih nakon reforme. Tko je platio ceh? Žene, jer one čine većinu onih koji su korisnici najniže mirovine” – upozorava SUH.
Zanimljiv je i podatak da za umirovljenje do 1999. godine minimalnu mirovinu prima 12.834 umirovljenika, od čega je gotovo 90 posto žena. Za umirovljenje nakon 1999. najnižu mirovinu prima čak 216.924 umirovljenika, od čega su 68 posto žene.
Čak 23,67 posto umirovljenika prima samo najniže mirovine, a većina njih su žene. Naime, svaka šesta umirovljenica te svaki 14. muškarac prima najnižu, odnosno minimalnu mirovinu. Ukupno ih je oko 230 tisuća.
Najniža mirovina danas se računa prema aktualnoj vrijednosti mirovine od 64,34 kune po godini staža, dok je ona za ostale mirovine dvije kune veća. No, u to valja uračunati i penalizaciju ranijeg odlaska u mirovinu od čak 18 posto za maksimalnih pet godina ranijeg umirovljenja.
Također, najniža mirovina žena manja je od najniže mirovine muškaraca. Ona iznosi 1.670 kuna, što je stotinu kuna manje od muške mirovine za jednake godine staža.
Sindikat umirovljenika stoga predlaže da se uvede zajamčena minimalna mirovina. Na taj način nitko ne bi imalo mirovinu nižu od 1.687,30 kuna, koliko sada iznosi tek prosjek. Naime, mirovinu u iznosu od 1.000 do 1.500 kuna u Hrvatskoj prima gotovo 100 tisuća građana (prosjek je 1.266 kuna). S prosjekom mirovine od svega 1.754 kune živi čak 160 tisuća osoba. S mirovinom do 2.000 kuna, što je ispod definirane granice siromaštva, ukupno živi oko 300 tisuća umirovljenika!
“Tako bi umirovljenik sa 30 godina radnog staža imao zajamčene 2.682,55 kune; sa 35 godina radnog staža 3.014,30 kuna; sa 40 godina radnog staža 3.346.05 kuna. Svaki novčić uložen u minimalnu mirovinu značio bi smanjivanje siromaštva, rodnog jaza u mirovinama, snaženje solidarnosti i smanjivanje nejednakosti. K tomu, uslijedila bi i povećana potrošnja, te povećanje BDP-a” – poručuju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 109 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 138 d 18.11.2025