Što očekivati od mirovina i mirovinskog sustava u krizi? Brojke ne izgledaju dobro

Josip Mihaljević
24. ožujka 2020.
Novosti
A- A+

Kao što ste već mogli čuti, Vlada je pripremila ekonomske mjere koje bi trebale spasiti gospodarstvo od korona-krize. Njihov krajnji cilj je spašavanje radnih mjesta, a koliko je situacija ozbiljna pokazuje podatak da su poslodavci u prvom danu prijavili problem za 23, a u sredini idućeg dana za čak 40 tisuća radnih mjesta!

Foto: Unsplash

Poslodavci su u prvom danu za spas radnih mjesta prijavili 23 tisuće radnika, piše novac.jutarnji.hr. Ministar rada Josip Aladrović danas je potvrdio da je brojka do danas narasla na čak 40 tisuća. Tržište rada je pod ogromnim udarom diljem svijeta zbog korona-krize, velik broj poslovnih objekata je zatvoren, što ih je ostavilo bez prihoda, a posljedično i plaća za radnike.

Zbog toga Vlada po određenim kriterijima nudi 3.250 kuna po radniku kojem prijeti otkaz, pod uvjetom da ga poslodavac zadrži na radnom mjestu. Mjeru provode Ministarstvo rada i Zavod za zapošljavanje. Do 15 sati u ponedjeljak 2.680 tvrtki, pretežito malih i srednjih, predalo je zahtjev, a broj radnika za koje se traži potpora iznosi 15.660, s tim da u ovu brojku ne ulaze oni koji su zahtjeve poslali putem e-pošte ili osobnim dolaskom, nego samo kroz sustav Zavoda za zapošljavanje.

U Ministarstvu rada su kazali kako su spremni platiti pomoć za 400 tisuća radnika u iduća tri plus tri mjeseca, a to znači 3,9 milijardi kuna ukupne pomoći. Unatoč tomu, poslodavci i poduzetnici iz dana u dan ponavljaju kako do sada najavljene mjere neće postići željeni rezultat.

Što kriza traje dulje, to će posljedice biti snažnije

Korona zaustavila uskrsnice za umirovljenike, neki će ih dobiti tek za - Božić!

Gospodarska kriza pred nama, prema najavama stručnjaka, trebala bi biti gora od one koja je počela 2008. godine. Ona neće pogoditi samo nas, nego i druge europske zemlje o kojima ovisimo. Situacija izgleda ozbiljno unatoč tomu što je većina europskih zemalja u prvom mjesecu korona-krize, a prema prognozama, sve ovo bi moglo potrajati i nekoliko mjeseci. Što dulje traje, ekonomska šteta će biti veća.

Hrvatska je zemlja koja je ekonomski ovisna o svom turizmu. Čak i kada bi sve ostale industrije mogle normalno poslovati, a da turizam nekim slučajem zakaže, našli bi se u velikom problemu. A sada nam prijeti katastrofalna turistička sezona, kao i veliki gubitci u ostalim industrijama.

I druge zemlje su u istom problemu, pa čak i u slučaju da se epidemija koronavirusa “riješi” do sredine ljeta, teško je za očekivati da će stranci pohrliti na Jadran i spasiti turističku sezonu, jer će i oni sami biti pogođeni s recesijom.

Što je s mirovinama i mirovinskim fondom?

mirovine padaju

Koronavirus i ekonomija: Naglo padaju svi mirovinski fondovi

Kada su vladajući uvodili mirovinsku reformu, konstantno su ponavljali da u godinu dana sve mirovine koštaju oko 40 milijardi kuna. Od tog iznosa 22 milijarde kuna se skupe preko doprinosa, a 18 milijardi kuna nadomještava država. Svake godine mirovinski sustav postane “skuplji”, tako da su brojke za ovu godinu približno 41 milijarda kuna, od kojih 19 dolazi iz proračuna.

Što će se sada događati u vremenima recesije i mogućim otkazima? Prvo, iznos od prikupljenih doprinosa bit će još niži. Čak i da “spase” svih 40 tisuća do sada ugroženih radnih mjesta, svi oni će se sa svojih regularnih plaća spustiti na minimalac. Minimalac podrazumijeva i minimalne doprinose za mirovinski fond. Neki ljudi su već dobili otkaze, tako da u njihovom slučaju neće imati nikakvu plaću i nikakve doprinose.

S druge strane, država će zbog ekonomskog udara prikupiti manje poreza nego u ranijim godinama. To znači da će “vreća” iz koje se ovih 18 milijardi kuna koje krpaju mirovinski sustav biti manja. Hrvatska već danas ima loš omjer zaposlenika i umirovljenika, a kriza bi ga mogla samo produbiti.

Ni II. stup ne izgleda kao da bitno može popraviti situaciju. Globalna kriza uzrokovala je i pad dionica gdje su mirovinci plasirali naše novce, a već sada bilježe dvoznamenkaste gubitke.

Ipak, ništa od ovoga ne znači da je isplata mirovina ugrožena za idući mjesec ili čak ostatak godine. Novci su za to već osigurani u državnom proračunu, ali je budućnost svejedno neizvjesna.

Što možete očekivati od mirovina u vrijeme recesije?

Što umirovljenici mogu očekivati po pitanju mirovina ako dođe do recesije?

I prije pandemije koronavirusa ekonomisti su predviđali da će u ovoj ili idućoj godini doći do krize. Sada je ona praktički sigurnost, a mi smo tada razgovarali s predsjednicom Sindikata umirovljenika Jasnom A. Petrović koja nam je pojasnila što se s mirovinama događalo za vrijeme ekonomske krize koja je počela 2008. godine.

“Osim razdoblja kada je gospođa Kosor ukinula bilo kakvo usklađivanje mirovina, kao što je napravio Vučić nedavno u Srbiji, uvijek se ide s rezanjem. Rezanje je prvi recept koji vladajući vide.

 U svakom slučaju, ako dođe do recesije, bitno je prepoznati rješenja koja ne idu na štetu najsiromašnijima”, kazala nam je Petrović.

Međutim, rezovi u našem konkretnom slučaju ne moraju biti toliko loša stvar:

“Ja mislim da bi takva kriza potjerala na reviziju mirovina po posebnim propisima i invalidskih mirovina. Možda bi trebalo napraviti analizu apsolutno svih mirovina. Dugo sam u ovom svijetu i mogu vam sa sigurnošću reći da postoje ljudi u Hrvatskoj koji danas primaju mirovine – koliko su htjeli. Jer im je netko to ukucao.

Mnogo toga bi se moglo očistiti, katarza je potrebna”, zaključuje Petrović.