Novosti Stariji u Hrvatskoj misle da je brak nužan za sreću: Mladi se baš i ne bi složili

Stariji u Hrvatskoj misle da je brak nužan za sreću: Mladi se baš i ne bi složili

Starije generacije brak su nekada smatrale bitnom stavkom zajedničkog života, dok mladi danas sve više misle da brak nije toliko važan. Gledajući Hrvate ukupno, mišljenja su podijeljenja, točnije 39,2 posto njih misli da je brak nužan za sretan život, dok 37,4 posto misli da nije. Da je brak važan za sreću više misle stariji, oni iz manjih mjesta i s manjim stupnjem obrazovanja. U Hrvatskoj je sve više razvoda, a manje sklapanja brakova. Klasično gledanje na brak i obitelj u Hrvatskoj 2017. je bilo rašireno, kako kaže Europsko istraživanje vrijednosti.

Stariji par | Foto: Pexels

Je li brak važan za sretan život? Prema najnovijem istraživanju RTL-a i Promocije plus, mišljenja su podijeljenja. Očekivano, više starijih nego mlađih osoba smatra da je brak nužan kako bi život bio sretan. Kako se nekad više držalo do braka, pokazuje i podatak da ih je sve manje. Razvoda je sve više, točnije 255 na tisuću sklopljenih brakova.

Brak je za mnoge mlade danas zastarjela institucija, dok su ga starije generacije smatrale temeljem obitelji. Ipak, Europsko istraživanje vrijednosti u 2017. pokazalo je da klasično poimanje, življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) Hrvati još uvijek smatraju važnim, piše sociologija.hr.

Stariji misle da je brak važan za sretan život

Ukupno 39,2 posto Hrvata misli da je brak nužan za sretan život, dok njih 37,4 posto misli da nije. Oko 20 posto osoba ne može se odlučiti. Kod muškaraca i žena o ovome nema posebnih razlika u mišljenju, ali je posebno vidljiv utjecaj dobi na ovakav stav jer što su osobe starije, više drže do mišljenja kako je brak nužan za sretan život. Osim toga, osobe s manjim obrazovanjem i iz manjih mjesta brak je važniji za sreću, prema velikom istraživanju RTL-a i Promocije plus kojim se ispitivalo stavove Hrvata o nizu društvenih tema.

Sve je manje brakova, kako smo ranije naveli, ali je više razvoda. Primjerice, godine 1950. bilo je samo 83 razvoda na tisuću brakova. Prije dvije godine ukupno je razvedeno 4.407 brakova, dok je 1950. njih 3.137, ali na znatno veći broj brakova nego danas. Više smo o tome pisali ovdje.

Prema Europskom istraživanju, Hrvati drže do braka

Gledajući osam godina unazad, točnije prema Europskom istraživanju vrijednosti u 2017. godini, Hrvatska je među zemljama u kojima se najmanji broj stanovnika slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija, odnosno 20 posto osoba. Najbliži smo Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Danskoj i Norveškoj kod kojih da je brak zastarjela institucija smatra između 19 i 21 posto osoba, prema autorima članka ‘Važnost braka i obitelji u hrvatskom društvu od 1999. do 2017. godine’ Peri Aračiću, Josipu Balobanu i Krunoslavu Nikodemu, prema atlasofeuropeanvalues.eu.

Kako je brak zastarjela institucija najviše ispitanih to mišljenje ima u Španjolskoj, točnije 37 posto osoba, prema Europskom istraživanju vrijednosti. Zatim, u Francuskoj to smatra ukupno 36 posto osoba, dok u Italiji 33 posto. Nadalje, da je brak zastarjela institucija u Nizozemskoj misli 29 posto ispitanika. Najmanje osoba koje misle da je brak zastario je u Bosni i Hercegovini (10 posto), Makedoniji (13 posto) i Poljskoj (13 posto), prema atlasofeuropeanvalues.eu.

Lani je bilo gotovo 5.000 razvoda

Osoba koje ulaze u brak u Hrvatskoj je sve manje. Nagli pad broja sklopljenih brakova bio je tijekom Domovinskog rata, a od tada je blago rastao. Najviše brakova sklopljeno je 2008. godine, točnije 23.373 njih, prema članku ‘Demogeografski aspekt promjene obitelji i braka u Hrvatskoj’ čiji je autor Ivan Majstorić, piše sociologija.hr. Sklopljenih brakova prvi je puta ispod 20.000 bilo 2013. godine. Osim što se manje ulazi u brak, broj razvoda nije neznatan. Točnije, od 2020. broj razvoda kreće se oko 5.000. Lani je došlo do 4.961 pravomoćno razvedena braka, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Zadnjih nekoliko godina broj sklopljenih brakova je relativno stabilan i varira između 17.000 i 18.000. Lani se u Hrvatskoj vjenčalo 17.675 parova. Najviše ih je bilo u Zagrebu, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, prema podacima Ministarstva pravosuđa. Vjerskih brakova bilo je više nego građanskih, osim u četiri županije. Sklopljeno je i 76 životnih partnerstva između osoba istog spola. Više smo o tome pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.