Lovci na crveno zlato iz dubina: Kako je koralj iznova postao pokretač 'otoka žena'
Zlarin nikada nije imao koralje po kojima je poznat. Imao je zato vrsne lovce na crveno zlato čija priča kroz Centar koralja vraća život otoku.
08:48 3 d 01.11.2026

Foto: PU Istarska
Starije osobe su česte žrtve lopova i prevaranata. Na to, s vremena na vrijeme, upozorava i policija dijeleći savjete kako se zaštititi od osoba sumnjivih namjera. No, iz dana u dan svjedoci smo da je najstariji dio populacije redovito na udaru kriminalaca.
Još ranije pisali smo o tome u kojoj su mjeri starije osobe počinitelji, ali i žrtve kaznenih djela poput krađa, provala, razbojstava, ali i prijevara. Ponovno smo zavirili u policijsku statistiku kako bismo vidjeli u kojoj su mjeri one žrtve drugih kaznenih djela, a koliko ih često čine. Usredotočili smo se na kaznena djela, policijskim žargonom rečeno, najveće pojavnosti među starijom populacijom.
Stariji počinitelji kaznenih djela, koji se u statistici vode kao osobe u dobi od 59 i više godina, prema podacima od 2017. do 2021. najčešće prijete drugima. Takvih su nedjela 2017. počinili 463 puta. No, u pandemijskom je razdoblju broj prijetnji porastao, pa su lani starije osobe drugima uputile čak 798 prijetnji. Kazneni zakon za to predviđa zatvorsku kaznu od jedne do tri godine, ovisno o težini prijetnje ili od šest mjeseci do pet godina, ako je ona upućena većem broju ljudi ili novinarima.
No, prijetnja je i jedno od kaznenih djela kojem su starije osobe najčešće izložene. Prema statistici, koja u ovom segmentu obuhvaća građane starije od 60 godina, 2017. je na njihovu štetu počinjeno 646 prijetnji. Svake godine ta je brojka rasla, da bi lani 1.212 starijih osoba doživjelo neku prijetnju.

Počinitelji stariji od 59 godina i najčešća kaznena djela koja su počinili. | Foto: Mirovina.hr
Među starijom populacijom dosta je onih koji zadaju ozljede, ali i bivaju ozlijeđeni. Tako je, prema statistici, 2017. bilo 77 starijih osoba koje su nekome nanijele tjelesnu ozljedu te 97 onih koji su lakše te 90 teže ozlijeđenih. S protekom vremena te se brojke penju, pa je lani zabilježeno 186 starijih nasilnika te 270 lakše i 122 teže ozlijeđene starije osobe.
Neki su događaji okarakterizirani kao kaznena djela, iako vjerojatno i nije bilo namjere ili povoda za njihovim počinjenjem. U red takvih nedjela spada i izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. Statistički gledano, ovdje je također dosta počinitelja, ali i žrtava. Od 2017. naovamo broj ljudi u poznim godinama koji su prouzročili prometnu nesreću varira između 230 i 280. Kazne su u ovom slučaju predviđene od šest mjeseci, pa sve do 12 godina zatvora, ovisno o broju ozlijeđenih ili poginulih osoba. S druge strane, broj starijih žrtava prometnih nesreća je sa 611 2017. pao na 456 2020. godine. Lani je ta brojka opet počela rasti, pa je zabilježeno 500 starijih osoba koje su sudjelovale u prometnim nesrećama, a da ih pritom nisu prouzročile.
Inače, statistika potvrđuje tezu da mnogi umirovljenici rjeđe čine kaznena djela, nego što su njihove žrtve. Tako su, primjerice, jednoznamenkasti brojevi starijih počinitelja računalnih prijevara, no zato se broj žrtava istog nedjela kreće u rasponu od 301 (2017.) do 653 (2019.). Uostalom, tablice u kojima su navedena najčešća kaznena djela koje su počinili stariji od 59 je puno manja, od one gdje su pobrojane najčešće žrtve starije od 60 godina.

Žrtve starije od 60 godina i najčešća kaznena djela na njihovu štetu. | Foto: Mirovina.hr
Ipak, vrijedi upozoriti na jedan kuriozitet. Iako je od kraja Domovinskog rata prošlo 27 godina, još uvijek se procesuiraju ratni zločini. Dok su stariji počinitelji i ovdje među rijetkima, policijska statistika pokazuje kako je broj starijih žrtava višestruko veći, ali u padu.
Lovci na crveno zlato iz dubina: Kako je koralj iznova postao pokretač 'otoka žena'
Zlarin nikada nije imao koralje po kojima je poznat. Imao je zato vrsne lovce na crveno zlato čija priča kroz Centar koralja vraća život otoku.
08:48 3 d 01.11.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 4 d 31.10.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 16 d 19.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 34 d 01.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 322 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 351 d 18.11.2025
Studentski budžet: Koliko stvarno možete zaraditi uz faks?
Nakon izračuna mjesečnog budžeta, naš protagonist radi plan kako raspolagati svojim novcem. Koja je izračunica, saznajte u tekstu.
16:16 6 h 04.11.2026
Jedino čitanje u razredu tijekom nastave hrvatskoga jezika omogućuje uključivanje svih učenika u razredu u aktivnost čitanja, smatra nastavnica.
15:22 7 h 04.11.2026
Na Zavrtnici su ukupno planirana četiri nebodera sa 616 stanova, a između njih prostirat će se urbani vrt.
16:24 6 h 04.11.2026
Skela je uklonjena, završni radovi traju, a građanima bi dvorac trebao otvoriti vrata sredinom iduće godine.
16:22 6 h 04.11.2026