Rijetki su umirovljenici koji kradu: Zato su često na meti lopova i razbojnika

Milan Dalmacija
4. rujna 2022.
Novosti
A- A+

Umirovljenici, unatoč neimaštini i niskim mirovinama još uvijek čuvaju svoje dostojanstvo te se ne ogrezaju u krađama i provalama. No, relativno su često žrtve takvih nedjela, što potvrđuje i policijska statistika u posljednjih pet godina.

Ilustracija: Pixabay

Neimaština, rast cijena i mirovine koje ga ne prate mnoge starije osobe tjeraju da se bave stvarima za koje nisu ni pomišljali da će ih učiniti. Dok dio umirovljenika pokušava “zaraditi” svoju kunu skupljanjem boca po kontejnerima, ima i onih koji su se odlučili za nešto radikalnije i kažnjive metode, poput krađa, zbog kojih mogu završiti na sudu pa i u zatvoru.

Tako je Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska protekloga tjedna izvijestila o 70-godišnjakinji koja je iz voćnjaka 68-godišnjakinje u Lasovcu ukrala oko 50 kilograma šljiva. U Daruvaru je, pak, u krađi artikala iz trgovine zatečen 71-godišnjak.

Zavirili smo u policijsku statistiku kako bismo vidjeli koliko su starije osobe sklone ili prisiljene činiti nezakonite radnje. Proučili smo statistiku za posljednjih pet godina te uočili da se situacija gotovo i nije promijenila.

Maleni postoci starijih kradljivaca

U prvih sedam mjeseci ove godine počinjeno je 4.496 teških krađa i 321 razbojništvo. Nažalost, policija za 2022. ne nudi prikaz počinitelja po dobi, ali zato imaju konkretnije podatke već za prošlu godinu o krađama, teškim krađama, razbojničkim pljačkama i razbojništvima.

Od ukupno 9.695 krađa koje su se 2021. dogodile u Hrvatskoj, njih 181 počinile su osobe starije od 59 godina. Pretprošle godine su od 9.833 krađe, njih 162 počinile starije osobe. U 2019. je među 11.115 kradljivaca bilo i 163 starijih od 59 godina. Godine 2018. su starije osobe počinile 173 od 11.481 krađe, a 2017. 179 od 12.739 krađa. Postotak krađa koje su počinile osobe starije od 59 godina kreće se od 1,41 posto 2017. godine do 1,87 posto lani.

Krađe po godinama 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan broj krađa 12.739 11.481 11.115 9.833 9.695
Broj počinitelja krađa u dobi 59+ 179 173 163 162 181
Postotak počinitelja krađa u dobi 59+ 1,41% 1,51% 1,47% 1,65% 1,87%
Broj žrtava krađa u dobi 60+ 2.542 2.277 2.357 2.405 2.345
Postotak žrtava krađa u dobi 60+ 19,95% 19,83% 21,21% 24,46% 24,19%

Izvor: MUP

Što se tiče razbojničkih krađa, lani ih je zabilježeno ukupno 136, a pet su počinile starije osobe. Godinu ranije je zabilježeno 111 razbojničkih krađa od čega su njih tri počinile osobe starije od 59 godina. Godine 2019. policija je zabilježila 168 razbojničkih krađa, a tri su ih počinile osobe starije životne dobi. Od 132 razbojničke krađe 2018., njih jedna je bilo nedjelo starijih sugrađana, dok su od 150 krađa u 2017., dvije počinile osobe starije od 59 godina. U postocima se udio starijih počinitelja kreće od 0,76 do 3,68 posto.

Teške krađe po godinama 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan broj teških krađa 13.327 11.615 11.579 9.521 8.224
Broj počinitelja teških krađa u dobi 59+ 19 27 29 25 31
Postotak počinitelja teških krađa u dobi 59+ 0,14% 0,23% 0,25% 0,26% 0,38%
Broj žrtava teških krađa u dobi 60+ 3.331 3.294 3.027 2.520 2.220
Postotak žrtava teških krađa u dobi 60+ 24,99% 28,36% 26,14% 26,47% 26,99%

Izvor: MUP

Broj počinitelja teških pljački i razbojstava starijih od 59 godina gotovo je zanemariv u odnosu na ukupan broj počinjenih nedjela u proteklih pet godina.

Zakonsko tumačenje

Inače, Kazneni zakon krađu, odnosno protupravno oduzimanje nečije pokretne imovine, kažnjava zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina, osim ako je ukradena roba male vrijednosti, kada se kazna smanjuje na najviše jednu godinu zatvora.

Teška krađa se definira kao kazneno djelo kojim netko na osobito opasan ili osobito drzak način obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem većih prepreka dolazi do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora. To uključuje i iskorištavanje stanja prouzročenog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom, bespomoćnosti ili drugog osobito teškog stanja druge osobe te se odnosi na stvari velike vrijednosti, vojno, religijsko, znanstveno, kulturno-umjetničko, povijesno ili tehničko dobro. Propisana je kazna ista kao i za krađu.

Razbojničke krađe po godinama 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan broj razbojničkih krađa 150 132 168 111 136
Broj počinitelja razbojničkih krađa u dobi 59+ 2 1 3 3 5
Postotak počinitelja razbojničkih krađa u dobi 59+ 1,33% 0,76% 1,79% 2,70% 3,68%
Broj žrtava razbojničkih krađa u dobi 60+ 29 15 33 23 12
Postotak žrtava razbojničkih krađa u dobi 60+ 19,33% 11,36% 19,64% 20,72% 8,82%

Izvor: MUP

Razbojnička krađa je nedjelo u kojem počinitelj biva uhvaćen u počinjenju, a zatim drugoj osobi prijeti ili koristi silu u pokušaju zadržavanja ukradene stvari. Kazna za to je od jedne do 10 godina zatvora, osim u slučaju korištenja oružja (od tri do 12 godina) ili ubojstva (najmanje pet godina zatvora). Razbojstvo je definirano slično kao i razbojnička krađa, a kazne su u tim slučajevima iste.

Starije žrtve puno češće

S druge strane, starije osobe, napose one sa 60 i više godina, puno su češće žrtve provala, krađa i razbojstava. Tako je nepoznati počinitelj u četvrtak navečer u Zagrebu 65-godišnjakinji strgnuo skupocjenu ogrlicu s vrata. Gotovo da nema tjedna kada mediji ne pišu o materijalnoj šteti koju su pretrpjeli pokradeni umirovljenici. Nažalost, policijska statistika potvrđuje te napise.

Pošto su podaci za ovu godinu nepotpuni, vratit ćemo se u prošlu, kad je 2.345 osoba starijih od 60 godina, bilo žrtvama krađa, a njih još 2.220 su pretrpjeli tešku krađu. Dvanaest starijih osoba je doživjelo provalu, a još 56 razbojstvo. Ako gledamo omjer broja žrtava starijih od 60 godina u ukupnom broju krađa, teških krađa, razbojničkih krađa i razbojstava, onda je on puno veći nego omjer počinitelja. Tako je od ukupnog broja oštećenih krađom, čak 24,19 posto starijih od 60 godina. Među žrtvama teške krađe je u 2021. godini bilo 27 posto starijih od 60 godina. Među žrtvama provalničkih krađa je bilo 8,82 posto, a među žrtvama razbojstva gotovo 12 posto starijih osoba.

Razbojstva po godinama 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan broj razbojstava 918 647 670 521 468
Broj počinitelja razbojstava u dobi 59+ 2 1 4 1 3
Postotak počinitelja razbojstava u dobi 59+ 0,22% 0,15% 0,60% 0,19% 0,64%
Broj žrtava razbojstava u dobi 60+ 107 68 92 59 56
Postotak žrtava razbojstava u dobi 60+ 11,66% 10,51% 13,73% 11,32% 11,97%

Izvor: MUP

Gledajući postotke omjer starijih osoba u ukupnom broju žrtava krađa je u proteklih pet godina porastao 4,24 posto, teških krađa na štetu starijih osoba je dva posto više, no zato je za 10,5 posto pao broj razbojničkih krađa, dok su razbojstva na štetu starijih osoba ostala u gotovo jednakom postotku.

Starije osobe su višestruko puta češće na meti kradljivaca, nego što se one same odlučuju počiniti kazneno djelo. Policija redovito izdaje različita upozorenja i savjete kako prevenirati takva nedjela i biti na oprezu, ali prilika uvijek čini lopova.

Copy link
Powered by Social Snap