Sindikat umirovljenika stavio pred Vladu svoju mirovinsku reformu, evo što traže
Sindikat umirovljenika predlože vlastitu mirovinsku reformu. Traže bolji model usklađivanja mirovina, novi model obiteljske mirovine, uvođenje minimalne mirovine i reformu povlaštenih mirovina.
Na probleme su umirovljenici ukazali i na Praznik rada: Marko Matijević | mirovina.hr
Hoće li im ponestati kanti za smeće, pita Sindikat umirovljenika Hrvatske, navodeći alarmantne brojke. Čak 52 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva od 2.321 kunu. Više od 180.000 umirovljenika ima mirovine niže od 1.000 kuna. Svaki treći je u zoni rizika od siromaštva. Prosječna mirovina iznosi 2.402 kune, odnosno 38,7 posto prosječne neto plaće. Čak 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće.
Svoja četiri zahtjeva predstavili su na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Evo što sve traži Sindikat umirovljenika:
Bolji model usklađivanja mirovina
Bez “švicarske formule” i sa stopostotnim iznosom povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. Do provedbe kompletne reforme modela usklađivanja, indeksacija se treba obavljati barem po formuli 80:20
Novi model obiteljske mirovine
Uz zadržavanje vlastite mirovine i po smrti partnera stjecanje 20 do 50 posto njegove ili njezine mirovine, ovisno i prihodovnom, odnosno imovinskom cenzusu. Do uvođenja novog modela tražimo da imaju pravo nasljeđivanja najmanje 80 posto partnerove mirovine. Time udovice, koje čine 94 posto svih obiteljskih umirovljenika, ne bi imale prosječnu mirovinu 1.900 kuna.
Uvođenje minimalne mirovine
Uz ukidanje postojeće najniže koja ne štiti od siromaštva, koja samo ovisi o duljini radnog staža. Potrebno je uvesti donji prag koji će biti najmanje 45 posto bruto minimalne plaće, a povrh dodati umnožak odrađenog radnog staža i aktualne vrijednosti mirovine. Time bi umirovljenik sa 35 godina radnog staža ima zajamčenih najmanje 2.860 kuna, a ne manje od 2.000 kuna kao do sada.
Reforma “povlaštenih” mirovina
Očekujemo da se hitno krene u reformu mirovina po posebnim propisima, jer tamo leži trošak od oko devet milijardi kuna godišnje (branitelji, partizani, HVO, Royal, vojska, policija itd.) i to s prosječnom mirovinom gotovo dvostruko višom od mirovina stečenih radom.
