Sela nam postaju tužna mjesta bez dječjeg smijeha u kojima siromašno žive stariji građani

Josip Mihaljević
24. svibnja 2021.
Novosti
A- A+

Demografske projekcije kažu da će Hrvatska u sljedećih 30 godina ostati bez četvrtine stanovništva u selima. A i tada će ta sela biti tužna mjesta bez dječjeg smijeha u kojima siromašno žive stariji građani. Trendovi pokazuju da će se stariji sve češće vraćati na sela koja nestaju, kako bi svojoj djeci ostavili stanove u gradovima.

umirovljenici

Foto: Unsplash

Dinamika sela i gradova u Hrvatskoj možda je nepovrat narušena u korist gradova. Projekcije Eurostata kažu da će Hrvatska u sljedećih 30 godina ostati bez četvrtine stanovnika u svojim selima – gori od nas po tom kriteriju u EU su još samo Litva, Latvija, Bugarska i Rumunjska, piše Večernji list.

Obrnuta situacija je u Irskoj (čija će ruralna populacija rasti za četvrtinu), Švedskoj, Danskoj i Belgiji koje mogu računati na rast stanovništva na selima.

“Na selo se vraćaju umirovljenici kako bi djeci ostavili stanove u gradu”

Kao što vidimo, europskih su trendovi različiti, ali opustošenje sela u Hrvatskoj nije krenulo jučer i čini se kako još nije gotovo. Kako piše Večernji list, uništenje hrvatskog sela započelo je još u socijalizmu, a danas je produbljeno masovnim iseljavanjem čitavih obitelji u inozemstvo. Kada bi usporedili selo u Hrvatskoj i selo u razvijenoj državi, tamo su sela jednostavno perspektivnija, bolje prometno povezana, imaju zdravstvene ustanove, razne sadržaje, dok je kod nas to rijetkost.

Socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi ističe da su projekcije Eurostata očekivane:

stariji ljudi park
Sustav međugeneracijske solidarnosti na koljenima: Gdje imamo više umirovljenika nego radnika?

“Većina stanovnika u Hrvatskoj koncentrira se u Zagrebu i na Jadranu te se samo oko Zagreba, Rijeke i Splita urbaniziraju sela. Hrvatsko selo uništeno je još u socijalizmu kada se forsirao život u gradu i ta psihologija da je život na selu “pase” ostala je do danas uz odsutnost regionalne politike.

U ratu su depopulacijska područja uništena, a privreda nije oživjela i uzalud je ljudima obnavljati kuće ako nema ekonomske aktivnosti u okolici. Neusporediva je infrastruktura i standard života u selima razvijenih zemalja s našim selima.

Neće kod nas doći do povratka ljudi na selo dok ne bude adekvatne infrastrukture, dobrih prometnica i radnih mjesta u okolici. Na selo se danas vraćaju uglavnom umirovljenici, i to da bi djeci ostavili stanove u gradu, nešto malo se razvija ruralni turizam i to je sve”, kazala je za Večernji list Sanja Klempić Bogadi.

Šterc: Zagreb je problem

marin strmota
Pričali smo s demografom Marinom Strmotom, ima loše vijesti za budućnost mirovina

Demograf Stjepan Šterc kaže da problem vidi u Zagrebu, odnosno u apsolutnoj centralizaciji koja ne postoji u drugim državama. To vodi do destrukcije ruralnog prostora:

“Osim prigradskih naselja, klasična ruralna naselja će se isprazniti, osobito brdsko-planinska i pogranična”, kazao je za Večernji list Stjepan Šterc.

Spas vidi u decentralizaciji javne uprave i doista ravnomjernom regionalnom razvoju. Za sela kaže da treba uvesti porezne olakšice.

Sela nam postaju tužna mjesta bez dječjeg smijeha u kojima siromašno žive stariji građani
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap