Rušimo rekorde po zaposlenosti umirovljenika: Evo kako stojimo u usporedbi s drugim europskim zemljama
Iako iz mjeseca u mjesec raste broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena, kao i osiguranika koji sa 65 godina nisu otišli u mirovinu, Hrvatska je pri europskom dnu po zaposlenosti starijih osoba. Tako barem sugeriraju podaci Eurostata za pretprošlu godinu. No, s obzirom na interes poslodavaca, taj bi se pokazatelj mogao promijeniti.
Ilustracija: Pixabay
Čini se kako je potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj davno prešla ponudu. Uz sve veći broj stranih radnika, poslodavci se sve češće odlučuju i za umirovljenike.
Pokazuju tako podaci portala za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, o kojem smo već pisali. Na njemu je trenutno aktivno nešto više od 1.000 oglasa. Najtraženiji su prodavači, na koje se odnosi otprilike svaki sedmi oglas. Pojedini trgovački lanci traže i po nekoliko desetaka prodavača, tako da je ova brojka svakako veća.
Sami liječnici upozoravaju na nedostatak velikog broja svojih kolega, što potvrđuju i podaci o sve većem broju onih koji se vraćaju iz mirovine u ordinacije, ali i oglasi u kojima su oni među najtraženijima. Povećana je potražnja i za medicinskim sestrama, kuharima, dostavljačima i konobarima.
Rušenje rekorda
S obzirom na to da su plaće, barem statistički, u porastu, a mirovine za njima i inflacijom značajno zaostaju, ne čudi da je velik broj umirovljenika odlučio upotpuniti svoj kućni budžet radom na pola radnog vremena. Takvih je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u svibnju bilo 26.881. Najviše ih je zaposleno upravo u trgovini, zatim u prerađivačkoj industriji, a potom i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Broj umirovljenika koji je radio na pola radnog vremena u svibnju 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO-a
Porast je to od 1.411 osoba u usporedbi s travnjem ove godine, ali i 4.733 osobe u usporedbi sa svibnjem 2022. godine. Postupno širenje kruga onih koji smiju raditi na pola radnog vremena doveo je do ovakvog porasta. Slično se može reći i za broj osiguranika u dobi od 65 i više godina, kojih je u svibnju bilo 28.307.
Njih je najviše umjesto odlaska u mirovinu ostalo raditi u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a zatim u trgovini i prerađivačkoj industriji. Ovakav je porast omogućen i nedavno usvojenim izmjenama Zakona o radu u kojima je ostavljana mogućnost nastavka radnog odnosa i nakon 65. godine života uz dogovor zaposlenika i poslodavca, o čemu smo također pisali.
Broj osiguranika prema dobi u svibnju 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO-a
No, iako se rekordi u zaposlenosti starijih osoba obaraju iz mjeseca u mjesec, Hrvatska je zapravo pri dnu europske ljestvice u toj kategoriji, ako se promatraju podaci Eurostata koje je prenijela novinarka Poslovnog dnevnika, Jadranka Dozan. Doduše ti se podaci odnose na 2021., pa ćemo uzgred spomenuti kako je u svibnju ove godine ukupno 1,7 posto osiguranika imalo 65 ili više godina, dok je istodobno 2,19 posto od ukupnog broja umirovljenika radilo na pola radnog vremena.
Debelo ispod prosjeka
No, ako gledamo dobne skupine unutar umirovljeničke populacije, onda je prema pretprošlogodišnjim podacima, svega šest posto onih u dobi između 65 i 69 godina radilo. Isti je postotak tada zabilježila i Belgija, a nešto niži (5,2 posto) Rumunjska. S druge strane, u Sloveniji je udio oko devet posto, kao i u Španjolskoj, dok je u Austriji oko 9,5 posto. U većini zemalja koje su u Europsku uniju ušle u ovom stoljeću, udjeli radnika među umirovljenicima su dvoznamenkasti, što na kraju podiže i ukupni europski prosjek na 13,3 posto.
Najviše starijih osoba u dobi od 65 do 69 godina radi u Estoniji (32,5 posto), zatim Njemačka (17,4 posto) i Češka (14,8 posto). Slično je i u dobnim skupinama od 70 do 74 te od 75 godina na više. Iako su postoci zaposlenih manji u svim zemljama Europe, Hrvatska je i ovdje pri dnu. Tako u skupini od 70 do 74 godine radi svega 2,3 posto umirovljenika, što je daleko manje nego u Sloveniji (3,4 posto) i Mađarskoj (4,6 posto). Europski je prosjek 4,9 posto.
Starijih od 75 godina koji rade u Hrvatskoj ima 0,8 posto, dok je u Sloveniji taj udio 1,2 posto. Europski je pak prosjek 1,4 posto zaposlenih u dobi od 75 i više godina.
