Novosti Rektor Lakušić: Ako profesori žele raditi nakon 65. godine, treba im se to omogućiti

Rektor Lakušić: Ako profesori žele raditi nakon 65. godine, treba im se to omogućiti

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je da prema Zakonu iz 2022. svi sveučilišni profesori idu u mirovinu sa 65 godina. No, on smatra da bi to trebalo biti fleksibilnije i da bi im trebalo omogućiti da, oni koji to žele, rade i duže. Glavni tajnik Stranke umirovljenika Mladen Novosel naveo je primjer njihove članice koja u Austriji čuva starije ljude. To namjerava raditi još šest do sedam godina kako bi mogla primati austrijsku mirovinu.

Profesor | Foto: Pexels

Nakon najave povećanja mirovina, ponovno se pokrenula rasprava o radu u mirovini i položaju umirovljenika koji žele ostati radno aktivni, posebice među profesorima i znanstvenicima. Umirovljenici sada mogu raditi na pola radnog vremena, a od 1. siječnja 2016. stariji od 65 će moći raditi i na puno radno vrijeme, ali tada će primati pola mirovine. Bivša čelnica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović stoji iza ove zakonske izmjene te smatra da je to stvar odluke svakog pojedinca. Više o tome čitajte ovdje.

‘Ako žele, profesori bi trebali moći raditi nakon 65.’

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić govorio je o modelu duljeg rada u visokom obrazovanju. Istaknuo je da prema Zakonu iz 2022. svi sveučilišni profesori sa 65 godina idu u mirovinu, ali tvrdi da bi model trebao biti fleksibilniji, piše HRT.

– Ako netko želi ići u mirovinu sa 65 godina, može ići. Međutim, treba mu omogućiti da može raditi do 67. ili 68. godine ako pokazuje interes i ako može što se zdravlja tiče. Ako nakon toga, do 70. godine, ima volje i želje raditi, tada trebamo tražiti zahtjev od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. To smo predstavili ministru i njegovim suradnicima, model koji je vidljivo prihvatljiv i održiv, zaključuje Lakušić.

Rad u mirovini, ali u Austriji

Glavni tajnik Stranke umirovljenika Mladen Novosel objasnio je kako dodatni rad umirovljenika funkcionira u Austriji. Tamo se, kaže, još uvijek radi do 65. godine, dok u Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama radni vijek doseže 67 godina s tendencijom produženja. U Danskoj je dob za odlazak u mirovinu također 67, a do 2040. bi to trebalo narasti na 70 godina. No, mnogi Danci i dalje odlaze u mirovinu prije zakonske dobi, više o tome čitajte ovdje.

Novosel je kazao kako neki njihovi članovi odlaze u Austriju čuvati starije osobe. Istaknuo primjer članice koja je otišla čuvati starije osobe u Austriju, radi pola radnog vremena i prima plaću od oko 1.700 eura. Uz to, od austrijske države dobiva dodatak jer radi preko 65. godine te je prijavljena na redovno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Radi preko agencije koja dobiva veću svotu novaca (oko 2.500 eura). U slučaju da joj se nešto dogodi ili hitno mora otići, dužna je pronaći zamjenu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.